Abdulah Škaljić

Abdulah Škaljić – biografija Abdulah Škaljić (1904–1967) bio je bosanskohercegovački pravnik, istraživač jezika, etnograf i leksikograf, najpoznatiji kao autor monumentalnog rječnika Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Njegov rad predstavlja jedan od najznačajnijih doprinosa proučavanju turcizama, osmanskog jezičkog naslijeđa i riječi arapskog, turskog i perzijskog porijekla koje su postale dio svakodnevnog jezika na prostoru Bosne i Hercegovine i šireg južnoslavenskog prostora. Rani život i obrazovanje Abdulah Škaljić rođen je 1904. godine u Rogatici, u istočnoj Bosni, području u kojem su turcizmi tradicionalno imali veoma značajno mjesto u svakodnevnom govoru. Upravo je jezičko okruženje u kojem je odrastao snažno utjecalo na njegovo kasnije interesovanje za porijeklo, značenje i razvoj riječi koje su iz orijentalnih jezika ušle u bosanski i druge južnoslavenske jezike. Tokom školovanja izučavao je turski, arapski i perzijski jezik, a interes za riječi orijentalnog porijekla razvio je još u mladosti. U svom predgovoru za Turcizme u srpskohrvatskom jeziku Škaljić objašnjava da je upravo u rodnom kraju usvojio značenje i izgovor brojnih turcizama, nakon čega je počeo istraživati njihovo porijeklo, izvorno značenje, semantičke i fonetske promjene. Školovanje je nastavio u Sarajevu, gdje je pohađao Šerijatsku sudačku školu, koju je završio 1925. godine. Nakon toga započinje profesionalni put u pravosuđu, ali njegovo interesovanje za jezik, folklor i kulturnu historiju ostaje trajna preokupacija. Pravnik i šerijatski sudija Škaljić je veći dio svog profesionalnog života proveo u pravnoj službi. Radio je u različitim gradovima tadašnje Jugoslavije, uključujući Prištinu, Đakovicu, Skoplje, Trebinje i Travnik, a kasnije je djelovao i u Sarajevu kao vrhovni šerijatski sudija. Njegovo pravničko obrazovanje i iskustvo dali su mu široko poznavanje društvenog, kulturnog i historijskog konteksta u kojem su se razvijali jezik i običaji stanovništva Bosne i Hercegovine. Ipak, najveći trag ostavio je izvan pravne profesije – u oblasti lingvistike, folkloristike i leksikografije. Istraživanje turcizama Škaljić se sistematskije i intenzivnije počeo baviti turcizmima 1950. godine, kada je postao saradnik Instituta za proučavanje folklora u Sarajevu. Posebnu pažnju posvetio je riječima orijentalnog porijekla koje je pronalazio u folklornoj građi i narodnoj književnosti. Njegov pristup nije se svodio samo na bilježenje riječi. Nastajao je ambiciozan pokušaj da se za svaku riječ utvrde porijeklo, izvorni oblik, značenje, razvoj i promjene kroz vrijeme. Takav pristup bio je posebno značajan za razumijevanje jezičkog naslijeđa Bosne i Hercegovine, jer su tokom osmanskog perioda u lokalne jezike ušli brojni izrazi iz turskog, arapskog i perzijskog jezika. Mnogi od tih izraza postali su toliko integrisani u svakodnevni govor da ih govornici više nisu doživljavali kao strane riječi. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Najznačajnije djelo Abdulaha Škaljića je Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, prvi put objavljeno u Sarajevu kod izdavačkog preduzeća Svjetlost 1966. godine. Prvo izdanje imalo je 661 stranicu, a djelo je kasnije doživjelo više izdanja. Riječ je o djelu koje je daleko više od običnog rječnika. Škaljić je u njemu sistematski obradio veliki broj riječi koje su u južnoslavenske jezike ušle posredstvom turskog, odnosno osmanskog jezičkog i kulturnog utjecaja. Rječnik pruža informacije o porijeklu riječi, njenom značenju i upotrebi, čime predstavlja dragocjen izvor za proučavanje jezika, kulturne historije i svakodnevnog života na prostoru Bosne i Hercegovine. Bibliografski zapisi potvrđuju da je Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku doživio najmanje pet izdanja; peto izdanje objavljeno je 1985. godine u okviru biblioteke Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine i također ima 661 stranicu. Škaljićev rječnik kao kulturno naslijeđe Vrijednost Škaljićevog djela nadilazi lingvistiku. Njegov rječnik predstavlja svojevrsni zapis kulturne i društvene historije Bosne i Hercegovine. Turcizmi obrađeni u rječniku prisutni su u različitim područjima svakodnevnog života – od porodice, hrane i odijevanja do trgovine, zanata, religije, administracije, društvenih odnosa i običaja. Zbog toga Škaljićev rječnik omogućava da se kroz jezik sagleda i dio historije kulturnih kontakata između Osmanskog carstva i južnoslavenskog prostora. Savremena lingvistička istraživanja i dalje koriste Škaljićev rječnik kao važan izvor za proučavanje turcizama. Jedna novija studija, naprimjer, analizirala je njegov rječnik kako bi istražila riječi koje su u bosanski, srpski i hrvatski jezik ušle putem osmanskog govornog jezika. Njegov rječnik također je korišten kao jedan od izvora za izradu Rječnika srpskohrvatskoga književnog i narodnog jezika Srpske akademije nauka i umetnosti, što dodatno potvrđuje njegovu dugoročnu leksikografsku vrijednost. Abdulah Škaljić i bosanskohercegovačko jezičko naslijeđe Škaljićev značaj posebno je velik za proučavanje bosanskog jezika i jezičkog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Njegov rad pokazuje koliko je historija jezika povezana s historijom prostora, migracijama, trgovinom, religijom, administracijom i svakodnevnim kontaktima među različitim kulturama. Brojne riječi koje danas smatramo prirodnim dijelom svakodnevnog govora imaju složenu historiju. Škaljić je tu historiju nastojao dokumentovati i objasniti, čineći njegov rad važnim ne samo lingvistima nego i historičarima, etnolozima, književnim istraživačima i svima koji proučavaju kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine. Naslijeđe Abdulaha Škaljića Abdulah Škaljić preminuo je 1967. godine u Sarajevu, ostavljajući iza sebe djelo koje je nastavilo živjeti kroz brojna izdanja i generacije istraživača. Više od pola stoljeća nakon prvog izdanja, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku i dalje se smatraju nezaobilaznim priručnikom za proučavanje turcizama i jednog važnog sloja jezičkog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Bibliografski katalozi bilježe njegova izdanja u različitim periodima, a savremeni naučni radovi i dalje se oslanjaju na Škaljićevu obradu. Zbog toga Abdulah Škaljić zauzima posebno mjesto među bosanskohercegovačkim istraživačima jezika i kulturne baštine. Njegov rad sačuvao je veliki broj riječi i značenja koja svjedoče o višestoljetnom susretu različitih jezika i kultura na Balkanu. Najpoznatije djelo Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku – Abdulah Škaljić Prvo izdanje: Sarajevo, 1966. Izdavač: Svjetlost Vrsta djela: rječnik / leksikografsko djelo Oblast: lingvistika, etimologija, turcizmi Obim: 661 stranica Tema: riječi turskog, arapskog i perzijskog porijekla u južnoslavenskim jezicima Abdulah Škaljić ostao je zapamćen kao jedan od najvažnijih istraživača turcizama na prostoru Bosne i Hercegovine, a njegovi Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku predstavljaju trajno i dragocjeno svjedočanstvo o jeziku, kulturi i historiji ovog prostora.