Alija Izetbegović

Alija Izetbegović (1925–2003) bio je bosanskohercegovački pravnik, pisac, mislilac, političar i prvi demokratski izabrani predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a od treće godine života živio je u Sarajevu, gdje je završio Prvu realnu mušku gimnaziju i kasnije Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Još tokom školovanja Alija Izetbegović pokazivao je veliko interesovanje za filozofiju, književnost, religiju i društvena pitanja. Čitao je djela autora poput Fjodora Dostojevskog, Oswalda Spenglera, Henrija Bergsona i Immanuela Kanta, a pitanja odnosa vjere, morala, čovjeka i društva ostala su među centralnim temama njegovog kasnijeg intelektualnog rada. Godine 1946. uhapšen je zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani i osuđen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora započeo je studij agronomije, a potom prešao na Pravni fakultet u Sarajevu, koji je završio 1956. godine. Nakon studija radio je u građevinskom sektoru, između ostalog na rukovodećim poslovima na gradilištima, a kasnije kao pravni savjetnik u više sarajevskih preduzeća. Izetbegović je tokom nekoliko decenija pisao o islamu, društvu, moralu, politici i položaju muslimana u savremenom svijetu. Među njegovim najpoznatijim djelima su Islam između Istoka i Zapada, Islamska deklaracija, Problemi islamskog preporoda, Moj bijeg u slobodu i Sjećanja. Njegova knjiga Islam između Istoka i Zapada prvi put je objavljena 1984. godine i predstavlja jedno od najpoznatijih djela njegove filozofske i društvene misli. Njegovi radovi objavljivani su i prevođeni u više zemalja. Godine 1983. Alija Izetbegović bio je jedan od optuženih u procesu protiv grupe muslimanskih intelektualaca poznatom kao Sarajevski proces. Osuđen je na 14 godina zatvora, a nakon žalbe kazna mu je smanjena. Iz zatvora je pušten 25. novembra 1988. godine. Početkom perioda političkog pluralizma u Bosni i Hercegovini učestvovao je u osnivanju Stranke demokratske akcije (SDA) 1990. godine i postao njen prvi predsjednik. Na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini 1990. godine izabran je za člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, a potom i za predsjednika Predsjedništva. Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine Izetbegović je obavljao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i bio vrhovni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine. Učestvovao je u međunarodnim mirovnim pregovorima koji su doveli do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Nakon rata nastavio je obavljati funkciju člana i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Iz političkog života se povukao 2000. godine, kada je završio svoj mandat u Predsjedništvu. Godine 2001. proglašen je počasnim predsjednikom SDA. Alija Izetbegović bio je autor i publicista čiji su radovi obuhvatali teme islama, religije, filozofije, morala, društva, politike, slobode i položaja čovjeka u savremenom svijetu. Njegove knjige, posebno Islam između Istoka i Zapada i Islamska deklaracija, postale su predmet brojnih rasprava i analiza, a njegova cjelokupna djela objavljena su i u deset tomova. Za svoj rad dobio je različita međunarodna priznanja i nagrade. Među njima se navode nagrada kralja Fejsala za služenje islamu, priznanja vezana za ljudska prava i počasni doktorat Marmara univerziteta u Istanbulu. Alija Izetbegović preminuo je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegov život, političko djelovanje i književni i intelektualni rad ostali su značajan dio savremene historije Bosne i Hercegovine, dok se njegove knjige i danas čitaju i objavljuju u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Na bookstore.ba možete pronaći knjige Alije Izetbegovića, uključujući njegova najpoznatija djela o islamu, društvu, politici i čovjeku, kao što su Islam između Istoka i Zapada, Islamska deklaracija, Problemi islamskog preporoda, Moj bijeg u slobodu i Sjećanja.