Emir Suljagić

Emir Suljagić je bosanskohercegovački novinar, pisac, publicista, profesor i istraživač čiji su profesionalni i književni rad snažno povezani s temama Srebrenice, genocida, ratnih zločina, ljudskih prava, međunarodnih odnosa i političkog nasilja. Kao preživjeli genocida u Srebrenici, Suljagić je kroz novinarstvo, akademski rad i književnost postao jedan od prepoznatljivih glasova u dokumentovanju i očuvanju sjećanja na događaje iz rata u Bosni i Hercegovini. Od 2019. godine obavlja funkciju direktora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Rođen je 21. maja 1975. godine u Ljuboviji, tada u Socijalističkoj Republici Srbiji, a dio djetinjstva proveo je u Bratuncu. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, sa porodicom je izbjegao u Srebrenicu. U opkoljenoj Srebrenici radio je kao prevodilac za engleski jezik pri snagama Ujedinjenih nacija. Zahvaljujući tom angažmanu preživio je pad Srebrenice i genocid počinjen u julu 1995. godine. Njegovo lično iskustvo kasnije je postalo jedno od ključnih polazišta njegovog književnog i javnog rada.

Novinarstvo i istraživački rad

Suljagić je novinarsku karijeru započeo sredinom 1990-ih u bosanskohercegovačkom sedmičnom magazinu Dani, gdje je radio kao reporter, istraživački novinar i urednik. Bavio se različitim društvenim i političkim temama, uključujući korupciju, ratne zločine i posljedice rata u Bosni i Hercegovini. Za svoj novinarski rad 1999. godine dobio je nagradu „Karim Zaimović – najbolji novinar do 25 godina“.

Od 2002. do 2004. godine izvještavao je iz Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu kao dopisnik Instituta za izvještavanje o ratu i miru (Institute for War and Peace Reporting). U svom novinarskom radu posebno se bavio procesima koji su se odnosili na ratne zločine i odgovornost za zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegovi tekstovi i analize objavljivani su u brojnim domaćim i međunarodnim medijima, među kojima su The New York Times, Boston Globe, Al Jazeera, El País, Die Zeit i Oslobođenje.

Emir Suljagić kao pisac

Posebno mjesto u književnom radu Emira Suljagića zauzimaju knjige koje se bave ratnim iskustvom, Srebrenicom i političkim procesima koji su oblikovali savremenu Bosnu i Hercegovinu.

Njegovi najpoznatiji naslovi uključuju „Razglednice iz groba“ (Postcards from the Grave), memoarsku knjigu zasnovanu na njegovom iskustvu života u opkoljenoj Srebrenici, te „Samouk“, autobiografsko-memoarski naslov koji donosi lična i društvena iskustva autora.

„Razglednice iz groba“ zauzimaju posebno mjesto među knjigama o Srebrenici. Djelo predstavlja lično svjedočenje preživjelog o svakodnevnom životu u enklavi, opsadi, padu Srebrenice i događajima iz jula 1995. godine. Knjiga je bila među prvim ličnim svjedočenjima preživjelog iz Srebrenice objavljenim na engleskom jeziku i prevedena je na više drugih jezika.

Pored memoarske književnosti, Suljagić se bavi i akademskim istraživanjem. Njegova knjiga „Ethnic Cleansing: Politics, Policy, Violence – Serb Ethnic Cleansing Campaign in Former Yugoslavia“, objavljena 2010. godine u izdanju Nomos Publishers iz Berlina, predstavlja istraživanje politike etničkog čišćenja i nasilja na prostoru bivše Jugoslavije.

Obrazovanje i akademski rad

Emir Suljagić je završio studij političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu. Magistrirao je demokratiju i ljudska prava na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji, a doktorirao političke nauke na Institutu za mirovna istraživanja i sigurnosne studije Univerziteta u Hamburgu.

Njegov akademski rad usmjeren je na pitanja međunarodnih odnosa, sigurnosti, političkog nasilja, etničkog čišćenja i genocida. Predavao je međunarodne odnose na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, a njegov istraživački rad obuhvata i proučavanje ideoloških i političkih procesa koji su prethodili genocidu u Srebrenici.

Javni i politički angažman

Pored novinarskog i akademskog rada, Emir Suljagić bio je aktivan i u javnom i političkom životu Bosne i Hercegovine. Obavljao je funkciju ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, a 2015. godine imenovan je za zamjenika ministra odbrane Bosne i Hercegovine.

Nakon političkog angažmana nastavio je djelovati kroz istraživački, akademski i aktivistički rad, posebno u oblastima vezanim za Srebrenicu, ljudska prava, suočavanje s prošlošću i kulturu sjećanja.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari

Od 2019. godine Emir Suljagić je direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Njegov rad u Memorijalnom centru usmjeren je na očuvanje sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, dokumentovanje činjenica o genocidu i borbu protiv negiranja i relativizacije zločina.

Njegova lična priča preživjelog, novinarsko iskustvo i akademska ekspertiza daju njegovom radu posebnu dimenziju. Kroz javne nastupe, istraživanja, publikacije i djelovanje Memorijalnog centra, Suljagić učestvuje u međunarodnom predstavljanju činjenica o genocidu u Srebrenici i širem razumijevanju posljedica rata u Bosni i Hercegovini.

Knjige Emira Suljagića

Među najznačajnijim djelima Emira Suljagića izdvajaju se:

Razglednice iz groba (Postcards from the Grave) – memoarsko svjedočenje o životu u opkoljenoj Srebrenici i iskustvu genocida. Samouk – knjiga koja donosi autobiografske i lične zapise autora. Ethnic Cleansing: Politics, Policy, Violence – Serb Ethnic Cleansing Campaign in Former Yugoslavia – akademska studija posvećena politici etničkog čišćenja, nasilju i ratnim procesima na prostoru bivše Jugoslavije.

Emir Suljagić danas predstavlja spoj književnika, novinara i istraživača čiji je rad obilježen nastojanjem da se lično iskustvo, dokumentovane činjenice i akademsko istraživanje stave u službu razumijevanja prošlosti. Njegove knjige posebno su značajne čitaocima koje zanimaju Srebrenica, rat u Bosni i Hercegovini, genocid, svjedočenja preživjelih, historija Bosne i Hercegovine, ljudska prava i suočavanje s prošlošću.

Za čitaoce koji žele bolje razumjeti Srebrenicu kroz perspektivu neposrednog svjedoka, ali i kroz širi politički i historijski kontekst, djela Emira Suljagića predstavljaju vrijedan doprinos savremenoj bosanskohercegovačkoj publicistici i književnosti.