
Ivana Šojat - biografija, knjige, romani i književni rad
Pregled svih naslova autora Ivana Šojat dostupnih u ponudi knjižare bookstore.ba.
Ivana Šojat - biografija, knjige, romani i književni rad
Ivana Šojat hrvatska je književnica, pjesnikinja, prevoditeljica i autorica brojnih romana, zbirki priča, eseja i djela za djecu. Rođena je 26. februara 1971. godine u Osijeku, gradu koji zauzima posebno mjesto u njenom književnom i životnom opusu. Posebno se istakla romanima „Unterstadt“, „Jom Kipur“, „Ezan“, „Štajga ili put u maglu“ i „Rogus“.
Za roman „Unterstadt“ osvojila je nekoliko najvažnijih hrvatskih književnih nagrada, čime je potvrđena kao jedna od značajnih savremenih hrvatskih književnica. Piše o historiji, ratu i poslijeratnom društvu, porodičnim traumama, identitetu, ljubavi, nasilju i ljudskoj potrebi za pripadanjem.
Ko je Ivana Šojat?
Ivana Šojat rođena je u Osijeku 1971. godine. Nakon gimnazije studirala je matematiku i fiziku na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a tokom boravka u Belgiji završila je studij francuskog jezika. U Belgiji je živjela od 1993. do 2001. godine.
Tokom života bavila se različitim poslovima i interesovanjima. Radila je kao novinarka i dopisnica, prevoditeljica, književnica i urednica. Nakon povratka u Hrvatsku 2001. godine zaposlila se u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, gdje je radila na kazališnim izdanjima.
Prema biografiji izdavačke kuće Fraktura, Šojat je u mladosti bila aktivna i na rock sceni, pjevala je u bendovima te je kasnije pjevala kao altistica u opernom zboru osječkog HNK-a.
Ivana Šojat i Osijek
Osijek je jedno od najvažnijih mjesta u književnosti Ivane Šojat.
Grad nije samo geografska kulisa njenih priča. U njenim romanima Osijek postaje prostor sjećanja, porodične historije, ratnih trauma, kulturnih promjena i različitih identiteta.
To je naročito vidljivo u romanu „Unterstadt“, u kojem autorica prati nekoliko generacija jedne osječke njemačke porodice i kroz njihovu sudbinu prikazuje dramatične promjene koje su obilježile Osijek i širi prostor tokom 20. stoljeća.
„Unterstadt“ – najpoznatiji roman Ivane Šojat
„Unterstadt“, objavljen 2009. godine, najpoznatiji je roman Ivane Šojat i djelo koje je njen književni rad učinilo široko prepoznatljivim.
Roman govori o četiri generacije žena jedne njemačke porodice iz Osijeka i njihovim životima u turbulentnom 20. stoljeću.
Kroz porodičnu priču autorica otvara pitanja:
nacionalnog identiteta, pripadnosti, migracija, ratova, porodičnih tajni, historijskog pamćenja, gubitka doma, odnosa pojedinca i velikih historijskih događaja.
Hrvatska enciklopedija ističe da roman prikazuje sudbinu njemačke nacionalne manjine i život Osijeka kroz cijelo 20. stoljeće.
Nagrade za „Unterstadt“
„Unterstadt“ je jedan od najnagrađivanijih romana Ivane Šojat.
Za roman je dobila:
Nagradu Vladimir Nazor Nagradu Ksaver Šandor Gjalski Nagradu Fran Galović Nagradu Josip i Ivan Kozarac
Nagrade su dodijeljene 2010. godine i predstavljaju jedan od ključnih trenutaka u njenoj književnoj karijeri.
„Unterstadt“ kao pozorišna predstava
Roman „Unterstadt“ nije ostao samo u književnom obliku.
Djelo je dramatizirano i izvedeno u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 2012. godine. Time je priča o osječkoj porodici dobila i novu, scensku dimenziju.
„Šamšiel“
Prvi roman Ivane Šojat bio je „Šamšiel“, objavljen 2002. godine.
Roman se bavi atmosferom Osijeka i Vukovara nakon Domovinskog rata i već pokazuje jednu od temeljnih karakteristika autoričinog književnog rada – zanimanje za posljedice historijskih i ratnih trauma na pojedinca.
Za „Šamšiel“ je na Kozarčevim danima u Vinkovcima dobila Povelju za uspješnost.
„Ničiji sinovi“
Roman „Ničiji sinovi“ objavljen je 2012. godine.
U središtu knjige nalazi se kriza i raspad institucije braka, a autorica problem sagledava iz muške i ženske perspektive. Time se udaljava od velike historijske panorame „Unterstadta“ i više usmjerava prema intimnom i psihološkom prostoru pojedinca.
„Jom Kipur“
„Jom Kipur“ objavljen je 2014. godine i bavi se traumama i posljedicama Domovinskog rata.
Roman se uklapa u širi opus Ivane Šojat u kojem rat nije samo historijski događaj nego iskustvo koje nastavlja oblikovati živote ljudi i nakon njegovog završetka.
„Ezan“
Roman „Ezan“ objavljen je 2018. godine.
Za razliku od romana koji su direktno usmjereni na savremenu Hrvatsku i posljedice ratova 20. stoljeća, „Ezan“ vodi čitaoca u 16. stoljeće.
Kroz sudbinu dječaka Luke, kojeg odgajaju za janjičara, roman prikazuje historijski, kulturni i duhovni prostor Balkana tog vremena.
„Ezan“ je tako primjer autoričinog širenja književnog interesa prema historijskoj fikciji.
„Štajga ili put u maglu“
Roman „Štajga ili put u maglu“ objavljen je 2021. godine.
Knjiga nastavlja autoričino istraživanje prostora Slavonije i ljudskih sudbina obilježenih historijom, društvenim promjenama i osjećajem nepripadanja. Roman je naveden među njenim novijim djelima u programu Festivala svjetske književnosti.
„Rogus“
„Rogus“ je roman objavljen 2023. godine.
Njime Šojat nastavlja razvijati svoj interes za historiju, prostor Osijeka i složene odnose između pojedinca, zajednice i vremena.
Roman pripada novijoj fazi njenog književnog rada, nakon velikih uspjeha „Unterstadta“, „Jom Kipura“ i „Ezana“.
Knjige Ivane Šojat
Književni opus Ivane Šojat veoma je raznovrstan. Obuhvata romane, poeziju, kratke priče, eseje, književne prijevode i književnost za djecu.
Romani
Među njenim najvažnijim romanima su:
Šamšiel (2002) Unterstadt (2009) Ničiji sinovi (2012) Jom Kipur (2014) Ezan (2018) Štajga ili put u maglu (2021) Rogus (2023) Understadt – A Novel (2024)
Bibliografiju i novija izdanja potvrđuju Festival svjetske književnosti i izdavačka kuća Fraktura.
Zbirke kratkih priča
Šojat je značajna i kao autorica kratke proze.
Objavila je zbirke:
Kao pas (2006) Mjesečari (2008) Ruke Azazelove (2011) Emet i druge priče (2016)
U kratkim pričama često se bavi samoćom, bolešću, neuspjehom, porodičnim traumama i tamnijim stranama ljudske prirode.
Poezija Ivane Šojat
Književni rad Ivane Šojat počeo je i razvijao se paralelno s poezijom.
Njene pjesničke zbirke uključuju:
Hiperbole (2000) Uznesenja (2003) Utvare (2005) Sofija plaštevima mete samoću (2009) Ljudi ne znaju šutjeti (2016)
Za zbirku „Utvare“ dobila je nagradu Blaženi Ivan Merz.
Esejistika i publicistika
Godine 2006. objavila je zbirku eseja „I past će sve maske“.
Prije toga je radila kao kolumnistica i novinarka, a njene kolumne iz Glasa Slavonije objavljene su upravo u toj knjizi.
Ovaj dio njenog opusa pokazuje da se Šojat ne izražava samo kroz fikciju nego i kroz direktno promišljanje društva, kulture i svakodnevnog života.
Ivana Šojat kao prevoditeljica
Pored vlastitog književnog rada, Ivana Šojat je afirmirana književna prevoditeljica s francuskog i engleskog jezika.
Prevodila je autore kao što su:
Amélie Nothomb Roland Barthes Raymond Carver Gao Xingjian Pat Barker Nuruddin Farah Alice Sebold Luca Bessona Paul Auster Mathias Énard
Ovaj prevodilački rad predstavlja važan dio njenog doprinosa hrvatskoj književnoj i kulturnoj sceni.
Književnost za djecu i mlade
Ivana Šojat piše i za mlađe čitaoce.
Među njenim djelima za djecu i mlade nalaze se „Heliot – zmaj gnjezdaš“, kao i novija djela koja proširuju njen književni opus izvan književnosti za odrasle.
Prema novijoj biografiji izdavačke kuće Neolit, njen opus obuhvata i više romana za mlade te slikovnice.
Teme u književnosti Ivane Šojat
Jedna od glavnih karakteristika književnosti Ivane Šojat jeste spremnost da piše o teškim i bolnim temama.
U njenim djelima pojavljuju se:
rat i njegove posljedice, porodične traume, nasilje, identitet, nacionalna pripadnost, položaj manjina, raspad porodice, samoća, ljubav i gubitak, historijsko pamćenje, krivica, posljedice šutnje.
Hrvatska enciklopedija posebno ističe da njena proza često tematizira bolest, samoću, životne promašaje, muku i obiteljske traume.
Književni stil Ivane Šojat
Prozu Ivane Šojat karakteriziraju psihološka dubina, historijski kontekst i snažna emotivna komponenta.
Njeni likovi često nose teret prošlosti. Ono što se dogodilo prethodnim generacijama ne nestaje jednostavno protokom vremena, nego nastavlja utjecati na odnose, identitet i život njihovih potomaka.
Upravo je to posebno izraženo u „Unterstadtu“, gdje se historija jedne porodice prepliće s velikim političkim i društvenim promjenama u Osijeku.
Nagrade i priznanja
Ivana Šojat dobitnica je brojnih književnih i kulturnih priznanja.
Među najvažnijim su:
Vladimir Nazor Ksaver Šandor Gjalski Fran Galović Josip i Ivan Kozarac Fric Mato Lovrak Grigor Vitez Blaženi Ivan Merz
Dobila je i Pečat Grada Osijeka, a 2016. godine odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos hrvatskoj kulturi.
Ivana Šojat i savremena hrvatska književnost
Ivana Šojat zauzima posebno mjesto u savremenoj hrvatskoj književnosti zbog sposobnosti da poveže ličnu priču i kolektivno historijsko iskustvo.
Njena književnost često polazi od konkretnog prostora – Osijeka, Slavonije ili šireg prostora Hrvatske i Balkana – ali teme koje otvara imaju univerzalnu vrijednost.
„Unterstadt“ tako nije samo roman o jednoj osječkoj porodici. To je i roman o tome kako historija utiče na porodice, kako se identitet mijenja kroz generacije i kako se neizgovorene traume prenose s jedne generacije na drugu.
Ivana Šojat danas
Ivana Šojat i dalje je aktivna književnica i prevoditeljica, a živi i radi u Osijeku. Njena novija djela potvrđuju kontinuitet književnog rada koji traje više od dvije decenije.
Od prvog romana „Šamšiel“ do novijih knjiga poput „Rogusa“, njen opus karakterizira interes za pojedinca suočenog s historijom, društvom i vlastitim unutrašnjim traumama.
Njeno književno naslijeđe posebno je povezano s Osijekom, Slavonijom i temama kolektivnog sjećanja, ali istovremeno nadilazi lokalni okvir.
Najvažnije knjige Ivane Šojat – preporuka za čitanje
Ako čitalac prvi put upoznaje književnost Ivane Šojat, dobar redoslijed bio bi:
1. Unterstadt – najbolji izbor za upoznavanje njenog književnog svijeta i najnagrađivaniji roman.
2. Jom Kipur – za čitanje njenog odnosa prema ratu i poslijeratnoj traumi.
3. Ezan – za historijsku prozu i priču smještenu u 16. stoljeće.
4. Ničiji sinovi – za psihološki i intimniji pristup odnosima i braku.
5. Šamšiel – važan za razumijevanje njenih ranih tema vezanih uz Osijek, Vukovar i poraće.
Kategorije u kojima se nalaze naslovi autora Ivana Šojat i izdavači koji ih objavljuju.
Domaći i strani pisci, klasici i novi glasovi, svi na jednom mjestu.