Ivica Vanja Rorić

Ivica Vanja Rorić je bosanskohercegovački pisac, pjesnik, prevodilac i autor brojnih knjiga namijenjenih djeci. Rođen je 17. januara 1951. godine u Foči kod Doboja. Njegov književni opus posebno je vezan za dječiju književnost, a kroz pjesme i priče obrađuje dječiju maštu, prirodu, odrastanje, prijateljstvo i svakodnevni svijet najmlađih čitatelja. Tokom više decenija književnog rada objavio je veliki broj zbirki pjesama, priča i knjiga za djecu, među kojima se posebno izdvajaju Đački kalendar, Enci menci na kamenci, Eno ide bubamara, Priča do priče, pjesma do pjesme, Svemirko traži sreću, Dječak grli svijet, Duga u travi, Vrbova grančica, Jelin osmijeh, Plavi vjetar i Doživljaji miša Šiša. Rorić je značajan i kao urednik dječije štampe, prevodilac i priređivač. Njegov rad povezan je sa sarajevskim časopisom Vesela sveska, izdavaštvom za djecu i očuvanjem i predstavljanjem bosanskohercegovačke književnosti za najmlađe. Ivica Vanja Rorić – život i obrazovanje Ivica Vanja Rorić rođen je u Foči kod Doboja 1951. godine. U Derventi je završio Učiteljsku školu, a visoko obrazovanje stekao je u Beogradu, gdje je završio studij na Filološkom fakultetu. Izvori ga navode kao diplomiranog stručnjaka za jugoslavensku književnost i književnost općenito. Njegovo obrazovanje i rano profesionalno iskustvo snažno su utjecali na kasniji književni rad. Kao autor od početka je bio posebno usmjeren prema djeci i njihovom doživljaju svijeta. Umjesto složenih i udaljenih tema, Rorić u svojim knjigama polazi od onoga što je djeci blisko – igre, prirode, životinja, prijateljstva, porodice, škole i dječije mašte. Ivica Vanja Rorić i književnost za djecu Najvažniji dio književnog opusa Ivice Vanje Rorića čini književnost za djecu. Njegove pjesme i priče karakteriziraju jednostavan i pristupačan izraz, ritmičnost, humor i izražena maštovitost. U njegovim djelima djeca nisu samo čitatelji nego i aktivni učesnici svijeta koji autor gradi. Rorić često polazi od svakodnevnih dječijih iskustava i pretvara ih u književne slike pune igre i imaginacije. Priroda, životinje i predmeti iz svakodnevnog života u njegovim pričama i pjesmama mogu dobiti karakter i vlastitu priču. Zbog toga njegove knjige imaju posebnu vrijednost za najmlađe čitatelje koji tek razvijaju odnos prema književnosti i čitanju. Đački kalendar – književni početak Jedna od prvih knjiga Ivice Vanje Rorića bila je Đački kalendar, objavljena 1968. godine. Riječ je o djelu iz njegovog ranog stvaralačkog perioda koje već pokazuje njegovu orijentaciju prema dječijoj književnosti. Već od prvih objavljenih knjiga Rorić se obraća djeci neposrednim jezikom i kroz književnost pokušava približiti teme koje su dio njihovog svakodnevnog života. Enci menci na kamenci Knjigu Enci menci na kamenci Rorić je napisao zajedno sa Šimom Ešićem. Objavljena je 1970. godine i pripada ranom periodu njihovog zajedničkog rada za djecu. Saradnja sa Šimom Ešićem nastavit će se i na drugim projektima, uključujući knjige Čik dopuni, čik pogodi i Pričaonica, ali i izdavačke projekte. Eno ide bubamara Godine 1973. objavljena je knjiga Eno ide bubamara, još jedno djelo kojim Rorić potvrđuje svoje mjesto u dječijoj književnosti. Već sam naslov pokazuje njegovu sklonost prema svijetu prirode i malim motivima iz dječijeg okruženja. Bubamara, kao poznat i djeci blizak motiv, postaje polazište za književni svijet koji povezuje prirodu, igru i dječiju maštu. Priča do priče, pjesma do pjesme Knjiga Priča do priče, pjesma do pjesme objavljena je 1974. godine i predstavlja spoj različitih oblika dječije književnosti. Rorić u svom stvaralaštvu često prelazi granicu između pjesme i priče. Njegov pristup karakterizira osjećaj za ritam, kratku formu i jezik prilagođen djeci. Takva forma omogućava najmlađim čitateljima da kroz kratke tekstove razvijaju interes za književnost i čitanje. Dječak grli svijet Dječak grli svijet jedna je od poznatijih knjiga Ivice Vanje Rorića. Knjiga pripada njegovoj poeziji za djecu i donosi pjesme koje svijet posmatra iz dječije perspektive. Priroda, snijeg, ptice, godišnja doba i svakodnevne pojave postaju povod za maštovite pjesničke slike. Rorić u ovoj knjizi pokazuje karakterističnu sposobnost da jednostavan prizor pretvori u pjesmu koja djeci ostavlja prostor za vlastitu imaginaciju. Duga u travi Duga u travi pripada važnijim naslovima Rorićevog stvaralaštva. Knjiga je objavljena 1982. godine, a kasnije je doživjela i novo izdanje. U djelima poput Duge u travi posebno dolazi do izražaja autorova povezanost s prirodom. Prirodni motivi nisu samo dekoracija nego predstavljaju prostor dječije igre, otkrivanja i čuđenja. Doživljaji miša Šiša Jedna od najpoznatijih knjiga Ivice Vanje Rorića jeste Doživljaji miša Šiša. U središtu priče nalaze se tri nestašna brata miša – Šiš, Iš i Š. Njihove pustolovine donose kombinaciju smiješnih i tužnih situacija, igre i nepredvidivih događaja. Knjiga je posebno zanimljiva najmlađim čitateljima jer kroz životinjске likove donosi priču o odnosima, avanturi i svakodnevnim problemima. Doživljaji miša Šiša doživjeli su više izdanja, što govori o dugotrajnom interesu čitatelja za ovaj naslov. Danas se knjiga može pronaći i kao lektirski naslov za djecu, što je dodatno učvrstilo njeno mjesto u dječijoj književnosti. Plavi vjetar Plavi vjetar jedan je od naslova Ivice Vanje Rorića koji se može pronaći među lektirnim knjigama za osnovnu školu. Prema podacima izdavača, knjiga je namijenjena učenicima četvrtog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Objavljena je u izdanju Dječije knjige i Bosanske riječi. Plavi vjetar donosi izbor tekstova koji djeci približavaju svijet književnosti kroz pjesme i priče. Knjiga je karakteristična za Rorićevu književnost po neposrednom odnosu prema dječijem svijetu, prirodi i mašti. Vrbova grančica i Jelin osmijeh Među Rorićevim djelima nalaze se i Vrbova grančica i Jelin osmijeh, objavljeni 1987. godine. Ovi naslovi nastavljaju autorovu prepoznatljivu orijentaciju prema dječijoj književnosti i svijetu prirode. Vrbova grančica posebno se vezuje za kratku prozu i priče namijenjene djeci. Knjiga je kasnije doživjela i nova izdanja, uključujući izdanje iz 2012. godine. Svemirko traži sreću Svemirko traži sreću, objavljeno 1980. godine, još je jedan naslov koji pripada Rorićevom opusu dječije proze. Već naslov knjige upućuje na jednu od važnih osobina njegove književnosti – mogućnost da se kroz jednostavnu priču govori o velikim i univerzalnim pitanjima, ali na način koji je razumljiv i zanimljiv djeci. Rad u časopisu Vesela sveska Pored književnog stvaralaštva, Ivan Vanja Rorić imao je važnu ulogu u dječijoj periodici. U Sarajevu je radio kao urednik dječijeg lista Vesela sveska, jednog od poznatih časopisa namijenjenih djeci na prostoru Bosne i Hercegovine. Prema dostupnim biografskim izvorima, bio je član uredništva i zamjenik glavnog urednika. Rad u dječijem časopisu omogućio mu je neposredan kontakt s mladim čitateljima i dodatno oblikovao njegov književni interes. Ivica Vanja Rorić i Šimo Ešić Jedna od važnih saradnji u Rorićevom radu jeste ona sa piscem za djecu Šimom Ešićem. Zajedno su potpisali više knjiga, uključujući Enci menci na kamenci, Čik dopuni, čik pogodi i Pričaonica. Njihova saradnja nije se zaustavila samo na književnosti. Rorić i Ešić bili su povezani i s izdavaštvom za djecu, a prije rata u Bosni i Hercegovini učestvovali su u osnivanju izdavačke kuće Drugari. Ivica Vanja Rorić i izdavaštvo Rorić je dio svog profesionalnog života posvetio i izdavaštvu. Bio je suosnivač izdavačke kuće Drugari, zajedno sa Šimom Ešićem, a kasnije je u Njemačkoj učestvovao u osnivanju izdavačke kuće Bosanska riječ. Izdavački rad bio je prirodan nastavak njegovog književnog interesa, posebno zbog mogućnosti da se knjige za djecu približe novim generacijama čitatelja. Prevodilački rad Ivica Vanja Rorić bavio se i prevođenjem književnosti. Prevodio je s makedonskog i slovenskog jezika, a njegova vlastita djela prevedena su na više jezika. Među jezicima na koje su prevođene njegove knjige i priče nalaze se makedonski, slovenski i njemački, dok su pojedine pjesme, priče i radio-igre za djecu prevođene i na turski, albanski, poljski, mađarski, italijanski, češki i slovački. Ovaj prevodilački i međunarodni aspekt njegovog rada pokazuje da njegove priče nisu bile ograničene samo na domaće književno tržište. Nezavršena priča – bosanskohercegovačka književnost za djecu Ivica Vanja Rorić bio je i priređivač antologije Nezavršena priča, izbora iz bosanskohercegovačke književnosti za djecu. Antologija je prvi put objavljena 1988. godine, a kasnije je doživjela nova izdanja. Ovaj projekat ima posebno mjesto u njegovom radu jer pokazuje da se Rorić nije bavio samo vlastitim pisanjem nego i predstavljanjem šire književnosti namijenjene djeci. Sličice iz djetinjstva Rorić je bio i priređivač knjige Sličice iz djetinjstva – BH. dječiji pisci o sebi i svome stvaralaštvu. Knjiga donosi izbor tekstova i svjedočanstava bosanskohercegovačkih dječijih pisaca, a objavila ju je Bosanska riječ. Ovakvi projekti dodatno pokazuju njegovu posvećenost očuvanju i predstavljanju književnosti za djecu u Bosni i Hercegovini. Književni stil Ivice Vanje Rorića Književni stil Ivice Vanje Rorića obilježavaju jednostavnost, neposrednost, ritam, humor i mašta. Njegove knjige najčešće su namijenjene mlađim čitateljima, pa autor koristi jezik koji je razumljiv djeci, ali istovremeno ostavlja dovoljno prostora za kreativno tumačenje. Jedna od njegovih čestih tema jeste priroda. Životinje, biljke, godišnja doba, vjetar, snijeg i drugi elementi prirode pojavljuju se kao motivi koji djeci omogućavaju da književni tekst povežu s vlastitim iskustvom. Druga važna tema jeste položaj djeteta i dječije iskustvo. Rorić piše o dječijim osjećajima, željama, strahovima, prijateljstvu i načinu na koji djeca doživljavaju svijet oko sebe. Ivica Vanja Rorić kao pisac dječije književnosti Rorić pripada generaciji autora koja je značajno obilježila književnost za djecu u Bosni i Hercegovini i širem prostoru bivše Jugoslavije. Njegove knjige spajaju književnu vrijednost i pedagošku pristupačnost. One djeci omogućavaju da kroz priču i pjesmu upoznaju svijet, razvijaju maštu i istovremeno prepoznaju vlastita iskustva. Posebno je značajno što se njegove knjige i danas pojavljuju u knjižarskoj ponudi i među naslovima namijenjenim učenicima osnovne škole. Plavi vjetar i Doživljaji miša Šiša, naprimjer, i dalje se objavljuju i nude kao knjige za djecu. Najpoznatije knjige Ivice Vanje Rorića Među najvažnijim i najpoznatijim djelima Ivice Vanje Rorića izdvajaju se: Đački kalendar (1968) Enci menci na kamenci – sa Šimom Ešićem (1970) Eno ide bubamara (1973) Priča do priče, pjesma do pjesme (1974) Svemirko traži sreću (1980) Dječak grli svijet (1980) Doživljaji miša Šiša (1980) Drugari – sa Šimom Ešićem i drugim autorima (1982) Duga u travi (1982) Čik dopuni, čik pogodi – sa Šimom Ešićem (1984) Pričaonica – sa Šimom Ešićem (1985) Dodir zavičaja – sa Šimom Ešićem i drugim autorima (1986) Vrbova grančica (1987) Jelin osmijeh (1987) Plavi vjetar Nezavršena priča – antologija bosanskohercegovačke priče za djecu Sličice iz djetinjstva – priredio Ivica Vanja Rorić. Zašto čitati Ivicu Vanju Rorića? Knjige Ivice Vanje Rorića posebno su namijenjene djeci koja vole pjesme, priče, životinje, prirodu i maštovite pustolovine. Njegove priče i pjesme ne pokušavaju djeci nametnuti složene poruke. Umjesto toga, autor kroz igru, humor i maštu govori o stvarima koje su djeci bliske. Za prvo upoznavanje s njegovim stvaralaštvom posebno se mogu izdvojiti Doživljaji miša Šiša, Dječak grli svijet i Plavi vjetar. Za učenike osnovne škole njegova djela mogu biti zanimljiv spoj književnog užitka i školskog čitanja, dok odraslim čitateljima predstavljaju vrijedan dio tradicije bosanskohercegovačke književnosti za djecu. Ivica Vanja Rorić – autor koji je književnost približio djeci Ivica Vanja Rorić svojim je dugogodišnjim radom ostavio prepoznatljiv trag u književnosti za djecu Bosne i Hercegovine. Kao pjesnik, pripovjedač, urednik, prevodilac, priređivač i izdavač, bio je uključen u različite aspekte stvaranja i predstavljanja književnosti namijenjene najmlađima. Njegove knjige poput Doživljaja miša Šiša, Dječaka koji grli svijet, Plavog vjetra, Duge u travi i Vrbove grančice povezuju dječiju maštu s prirodom, igrom, prijateljstvom i svakodnevnim iskustvima. Zbog toga Ivica Vanja Rorić zauzima posebno mjesto među autorima bosanskohercegovačke dječije književnosti. Njegove knjige nastavljaju živjeti kroz nova izdanja, školsko čitanje i nove generacije djece koje u njegovim pričama i pjesmama pronalaze vlastiti mali svijet mašte.