Josip Mlakić

Josip Mlakić je bosanskohercegovački i hrvatski književnik i scenarist, jedan od zapaženijih savremenih autora iz Bosne i Hercegovine. Rođen je 24. januara 1964. godine u Bugojnu, a studij strojarstva završio je 1988. godine na Univerzitetu u Sarajevu. Živi u Gornjem Vakufu-Uskoplju, gdje se bavi književnošću i pisanjem filmskih scenarija. Njegov književni opus obuhvata romane, zbirke priča i poeziju, a karakterizira ga izuzetno širok tematski raspon. Od ratne proze i historijskih romana do kriminalističkih romana, distopije i biblijske tematike, Mlakić je tokom više od dvije decenije izgradio prepoznatljiv autorski izraz. Njegove knjige često istražuju rat, nasilje, krivicu, ljudsku prirodu, historijsko pamćenje, identitet i posljedice društvenih sukoba. Književni počeci Mlakić se pisanjem počeo baviti početkom devedesetih godina. Njegova prva objavljena knjiga bila je zbirka priča Puževa kućica, objavljena 1997. godine. Uslijedili su romani i zbirke koje su postepeno izgradile njegovu reputaciju jednog od važnih autora savremene književnosti Bosne i Hercegovine i regije. Na početku književne karijere posebno ga je privlačila žanrovska književnost. U jednom intervjuu Mlakić je istakao da je počeo s pisanjem krimi-romana, dok je među autorima koji su snažno utjecali na njegov književni razvoj izdvojio Ivu Andrića, Branka Ćopića i Ahmeta Hromadžića, ali i niz svjetskih autora poput Cormaca McCarthyja, Isaka Babelja, Bulgakova, Vonneguta, Borgesa i Orwella. Kad magle stanu i Živi i mrtvi Širu pažnju čitalaca i književne kritike Josip Mlakić privukao je romanima Kad magle stanu i Živi i mrtvi, djelima koja se bave ratom u Bosni i Hercegovini i njegovim složenim ljudskim i psihološkim posljedicama. Roman Živi i mrtvi posebno je obilježio njegovu karijeru. Za ovaj roman Mlakić je 2002. godine dobio V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, kao i Nagradu Ksaver Šandor Gjalski. Roman je kasnije poslužio kao predložak za istoimeni film reditelja Kristijana Milića. Filmska adaptacija Živih i mrtvih premijerno je prikazana 2007. godine i ostvarila je veliki uspjeh, osvojivši čak osam Zlatnih arena na Pulskom filmskom festivalu, uz brojne druge filmske nagrade. Rat kao trajna književna tema Rat u Bosni i Hercegovini predstavlja jednu od najvažnijih tema Mlakićevog stvaralaštva. Međutim, njegova proza ne bavi se ratom samo kao historijskim događajem. U središte postavlja pojedinca, njegove strahove, traume, moralne dileme i posljedice života u nasilju. O ovoj temi piše i kroz romane Čuvari mostova, Psi i klaunovi, Ljudi koji su sadili drveće i Svježe obojeno. Rat, njegovo naslijeđe i posljedice društvenih podjela tako postaju svojevrsna poveznica između različitih dijelova njegovog opusa. Širok žanrovski raspon Iako je Mlakić naročito prepoznat po ratnoj prozi, njegov književni opus ne može se svesti na jedan žanr. U romanima Tragom zmijske košuljice i Na Vrbasu tekija okreće se historijskim temama, dok u Evanđelju po Barabi koristi biblijsku tematiku. Roman Planet Friedman, kao i djela O zlatu, ljudima i psima i Druga Noina arka, donose distopijske i postapokaliptične elemente. Posebno važan dio njegovog opusa čine kriminalistički romani. Među njima se izdvajaju: Božji gnjev Majstorović i Margarita Skica u ledu Crni gavran i bijele vrane Za kriminalistički roman Božji gnjev dobio je nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman, a isto priznanje osvojio je i za Crni gavran i bijele vrane. Za roman Skica u ledu dobio je Nagradu Mirko Kovač 2018. godine. Nagrade i književna priznanja Josip Mlakić jedan je od višestruko nagrađivanih autora savremene književnosti u regiji. Među važnijim priznanjima koja je dobio nalaze se: V. B. Z. nagrada za najbolji neobjavljeni roman Živi i mrtvi – 2002. Nagrada Ksaver Šandor Gjalski za Živi i mrtvi Nagrada Ivan Goran Kovačić za roman Tragom zmijske košuljice Nagrada Vladimir Nazor za roman Svježe obojeno – 2014. nagrada Balkan Noir za Božji gnjev nagrada Balkan Noir za Crni gavran i bijele vrane Nagrada Mirko Kovač za Skica u ledu – 2018. Kočićevo pero, među drugim književnim priznanjima. Josip Mlakić kao scenarist Pored književnosti, Mlakić je značajan i kao filmski scenarist. Njegove priče i romani više puta su poslužili kao osnova za filmske adaptacije. Pisao je scenarije za filmove Živi i mrtvi, Most na kraju svijeta i Imena višnje, a učestvovao je i u radu na filmu Tu reditelja Zrinka Ogreste. Za scenarij filma Imena višnje osvojio je Zlatnu arenu za scenarij na Pulskom filmskom festivalu. Njegov rad na filmu pokazuje koliko je kod Mlakića važna vizuelnost pripovijedanja. Njegovi romani često imaju snažnu atmosferu, precizno oblikovane scene i izraženu dramsku strukturu, što ih čini pogodnim za filmsku adaptaciju. Najpoznatija djela Josipa Mlakića Njegov književni opus uključuje veliki broj romana i zbirki. Među najpoznatijim djelima posebno se izdvajaju: Romani: Kad magle stanu Živi i mrtvi Čuvari mostova Psi i klaunovi Tragom zmijske košuljice Ljudi koji su sadili drveće Planet Friedman Svježe obojeno Božji gnjev Majstorović i Margarita Bezdan Crni gavran i bijele vrane Skica u ledu Evanđelje po Barabi O zlatu, ljudima i psima Na Vrbasu tekija Druga Noina arka Izgaranje. Objavio je i zbirke priča Puževa kućica, Odraz u vodi, Obiteljska slika i Ponoćno sivo, kao i zbirku poezije Oči androida. Književni stil Josipa Mlakića Mlakićev književni izraz karakteriziraju atmosferičnost, sažetost, psihološka dubina i izražena pripovjedačka disciplina. I kada piše o ratu, kriminalu ili historijskim događajima, njegov fokus često ostaje na pojedincu i njegovom unutrašnjem svijetu. Posebno je zanimljivo preplitanje žanrova u njegovim djelima. Kriminalistička priča može postati istraživanje društva, historijski roman može otvoriti pitanja savremenog identiteta, a distopijska priča može poslužiti kao komentar stvarnosti. Mlakić je pritom duboko vezan za bosanskohercegovački prostor. Bosna, njena historija, ratovi, religijske i kulturne različitosti te složeni odnosi među ljudima predstavljaju važan tematski okvir njegovog književnog svijeta. Josip Mlakić i savremena književnost Josip Mlakić danas zauzima značajno mjesto među savremenim književnicima Bosne i Hercegovine i regije. Njegove knjige objavljivane su i izvan Bosne i Hercegovine, a njegova djela prevedena su na više stranih jezika. Godine 2022. izabran je za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za književnost. Njegov književni opus posebno je zanimljiv jer uspijeva povezati bosanskohercegovačko historijsko iskustvo s univerzalnim temama čovjeka, rata, nasilja, krivice, identiteta i preživljavanja. Za čitaoce koji vole savremenu književnost, ratne romane, historijsku prozu, kriminalističke trilere i psihološki snažne priče, djela Josipa Mlakića predstavljaju vrijedan izbor i važan dio književnosti nastale na prostoru Bosne i Hercegovine.