Nick Teunissen

Nick Teunissen (rođen 1982. u Amsterdamu) nizozemski je književnik, umjetnik, glumac, reditelj, kolumnista i politički komentator čiji je profesionalni i umjetnički rad posljednjih godina snažno povezan s Bosnom i Hercegovinom. Iako je rođen u Nizozemskoj, Bosnu i Hercegovinu smatra svojom drugom domovinom, a upravo je iskustvo života, rata i poslijeratnog društva u Bosni postalo jedna od ključnih tema njegovog umjetničkog stvaralaštva. Teunissen je kroz pozorište, književnost i javni angažman nastojao pričati lične priče ljudi koji su proživjeli rat u Bosni i Hercegovini, posebno iskustva vezana za opsadu Sarajeva, izbjeglištvo, gubitak, sjećanje i posljedice rata. Njegov pristup nije usmjeren samo na velike historijske događaje, već prije svega na ljude čiji su životi tim događajima bili promijenjeni. Obrazovanje i umjetnički rad Nick Teunissen stekao je titulu Master of Arts na Univerzitetu u Amsterdamu. Njegov interes za scensku umjetnost razvijao se kroz rad s nizozemskim pozorišnim umjetnicima i kolektivima, među kojima su bili pozorišna grupa NUHR, pjesnik Willem Wilmink te reditelji Fred Florusse, Martin Mens i Rob van de Meeberg. Pored pisanja, Teunissen se profesionalno bavi glumom, režijom i pozorišnim stvaralaštvom. Njegov umjetnički rad karakterizira društveni angažman i nastojanje da kroz lične priče otvara šira pitanja o ratu, miru, identitetu i ljudskoj odgovornosti. Posebno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzima saradnja s ljudima iz Bosne i Hercegovine, kao i nastojanje da se bosansko iskustvo rata približi publici u Nizozemskoj i drugim evropskim zemljama. Bosna i Hercegovina kao druga domovina Teunissenova povezanost s Bosnom i Hercegovinom razvijala se kroz njegov privatni i umjetnički život. Njegov interes za Bosnu nije ostao samo na nivou proučavanja historijskih događaja. Kroz susrete s ljudima i njihovim ličnim pričama počeo je razvijati umjetničke projekte koji se bave posljedicama rata i načinom na koji se trauma prenosi kroz generacije. Jedan od važnih izvora njegove inspiracije bila je priča njegove bosanske porodice i iskustvo ljudi koji su preživjeli opsadu Sarajeva. Upravo iz potrebe da takve priče približi publici nastala je njegova pozorišna predstava One Way Ticket, odnosno Karta u jednom pravcu. Karta u jednom pravcu – One Way Ticket One Way Ticket jedna je od najvažnijih predstava Nicka Teunissena. Predstava je nastala iz njegovog interesa za iskustvo rata u Sarajevu i priču o izbjeglištvu, a izvodi je od 2018. godine. U njenom središtu nalaze se lične priče povezane s ratom u Bosni i Hercegovini, posebno iskustvo Sarajeva i ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Predstava je nakon uspješnih nastupa u Nizozemskoj dobila i međunarodnu premijeru u Sarajevskom ratnom teatru SARTR 2019. godine. Kroz spoj pripovijedanja, glume i muzike Teunissen pokušava rat prikazati iz perspektive pojedinca, a ne samo kroz političke i historijske činjenice. U predstavi se prepliću Amsterdam i Sarajevo, dvije sredine koje simboliziraju različita iskustva njegovih likova. Rat se ne prikazuje samo kao historijski događaj već kao iskustvo koje nastavlja živjeti u sjećanju ljudi i nakon što oružani sukob završi. Tražeći Esmira Najpoznatija knjiga Nicka Teunissena je Tražeći Esmira, objavljena 2021. godine. Knjiga je istovremeno dostupna na bosanskom, engleskom i nizozemskom jeziku, čime je priča o Esmiru i Srebrenici dobila međunarodnu publiku. Knjiga je nastala nakon što je Teunissen vidio fotografiju mladog Esmira Mujičića, dječaka iz Srebrenice koji je ubijen tokom genocida u julu 1995. godine. Fotografija mu je privukla pažnju upravo zato što je prikazivala lice i osmijeh jednog mladog čovjeka, a ne anonimnu ratnu statistiku. Teunissen je želio saznati ko je bio Esmir i kakav je bio njegov život prije nego što je postao jedno od imena među hiljadama žrtava genocida. Potraga ga je dovela do priča o Srebrenici prije rata, njenim stanovnicima i ljudima koji su Esmira poznavali. Tražeći Esmira nije fikcionalni roman, već nefikcijska priča o ljudima Srebrenice. Teunissen nastoji vratiti ljudsko lice događajima koji se često svode na brojke, datume i političke interpretacije. U središtu knjige nalazi se upravo pitanje ko su bili ljudi koji su živjeli u Srebrenici prije nego što je rat promijenio njihove živote. Fotografija koja je pokrenula potragu Posebno važan dio priče o nastanku knjige jeste fotografija Esmira Mujičića koju je napravio Serge Janssen, pripadnik nizozemskog bataljona Dutchbat koji je tokom rata boravio u Srebrenici. Janssen je fotografiju kasnije podijelio s Teunissenom. Za Teunissena je Esmirovo lice predstavljalo drugačiji način gledanja na Srebrenicu. Umjesto slike rata kao apstraktnog historijskog događaja, fotografija je pokazivala konkretnog mladog čovjeka – osobu s vlastitim životom, porodicom, prijateljima i snovima. Teunissen je zajedno s Janssenom pokušao pronaći Esmirovu porodicu. Potraga je na kraju omogućila da Esmirova majka Zlata Mujičić dobije fotografiju svog sina i glasovnu poruku koju je Esmir ostavio tokom rata. Ovaj aspekt knjizi daje posebnu emotivnu dimenziju: Tražeći Esmira nije samo knjiga o genocidu u Srebrenici, već i pokušaj da se jednoj porodici vrati dio sjećanja na sina koji joj je oduzet. Od umjetnosti do svjedočenja Teunissenov pristup razlikuje se od klasičnog historiografskog prikaza rata. Umjesto velikih političkih narativa, on se usredotočuje na lične priče i ljudska iskustva. U njegovom radu ponavljaju se teme koje povezuju pozorište i književnost: kako rat mijenja čovjeka, šta znači izgubiti dom, kako se živi sa sjećanjem na nasilje i kako se priče o prošlosti mogu prenijeti generacijama koje nisu direktno doživjele rat. Zbog toga njegov rad ima i važnu ulogu u povezivanju različitih evropskih društava. Kao nizozemski umjetnik koji je duboko vezan za Bosnu, Teunissen često djeluje kao svojevrsni kulturni most između Nizozemske i Bosne i Hercegovine. Kolumnista i politički komentator Osim književnosti i pozorišta, Nick Teunissen piše i kolumne o aktuelnim događajima na Balkanu. Njegovi tekstovi objavljivani su u medijima poput Al Jazeere i nizozemskog lista De Volkskrant, gdje piše o političkim i društvenim pitanjima povezanima s Balkanom. Njegov javni angažman često se oslanja na lično iskustvo života između Nizozemske i Bosne i Hercegovine. Zbog toga se u njegovim komentarima često pojavljuju teme evropskog odnosa prema Balkanu, ratnog naslijeđa, kulture sjećanja i pitanja koliko savremena Evropa razumije iskustva društava koja su prošla kroz rat. Platform Hero Teunissen je 2017. godine osnovao fondaciju Platform Hero, čiji je cilj stvaranje prostora za priče i iskustva ljudi pogođenih ratom. Ideja je proizašla iz njegovog ličnog susreta s pričom porodice Hero iz Sarajeva i spoznaje da mnoge priče ljudi koji su preživjeli rat nikada nisu dovoljno ispričane izvan Bosne i Hercegovine. Platforma kroz umjetnost i kulturne projekte nastoji otvoriti prostor za razgovor o ratu, miru, sjećanju i ljudskim iskustvima. Teunissen u tom kontekstu umjetnost posmatra kao način povezivanja prošlosti sa sadašnjošću i kao sredstvo za razvijanje razumijevanja među ljudima. Književno i umjetničko naslijeđe Nick Teunissen zauzima posebno mjesto među savremenim stranim autorima koji su svoj umjetnički rad snažno povezali s Bosnom i Hercegovinom. Njegova perspektiva je specifična jer dolazi iz Nizozemske, ali je kroz godine rada i ličnih veza postao duboko zainteresiran za bosansko iskustvo. Od predstave Karta u jednom pravcu, koja govori o Sarajevu, izbjeglištvu i ratnim traumama, do knjige Tražeći Esmira, posvećene Srebrenici i životu Esmira Mujičića, njegova umjetnost nastoji ratne priče vratiti na nivo čovjeka. Njegov najvažniji doprinos upravo je u tome što iza historijskih činjenica pokušava ponovo pokazati ljudska lica. Umjesto da Srebrenica ostane samo ime, datum i broj žrtava, Teunissen kroz potragu za Esmirom podsjeća da su iza svake statistike stajali konkretni ljudi, njihove porodice, prijatelji, snovi i životi. Za čitaoce koje zanimaju Bosna i Hercegovina, Srebrenica, rat 1992–1995, svjedočanstva, kultura sjećanja i savremena dokumentarna književnost, posebno mjesto zauzima njegova knjiga Tražeći Esmira, koja kroz priču jednog mladog čovjeka pokušava sačuvati ljudsku dimenziju jednog od najtežih događaja novije evropske historije.