Zlatko Topčić

Zlatko Topčić rođen je 30. aprila 1955. godine u Sarajevu. Bosanskohercegovački je romansijer, pripovjedač, dramski pisac i filmski scenarist, čiji književni opus obuhvata romane, zbirke priča, drame, radio-drame i filmske scenarije. Diplomirao je 1977. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U književnosti je prisutan od mladosti, a svoje prve radove objavljivao je i pod pseudonimom Gold Taucher, pod kojim je pisao kriminalističke romane i novele.

Topčić je jedan od značajnih predstavnika savremene bosanskohercegovačke književnosti, a njegovo stvaralaštvo obuhvata različite književne žanrove i teme. Njegovi romani i priče često se bave historijom, ratom, Sarajevom, ljudskim sudbinama, ljubavlju, identitetom, sjećanjem i složenim odnosima pojedinca i društva. U njegovom književnom radu posebno se prepoznaje interes za historijske i društvene teme, kao i za način na koji veliki historijski događaji utiču na privatni život pojedinca.

Među njegovim najpoznatijim romanima nalaze se „Čovjek niotkud“, „Kulin“, „Košmar“, „Gola koža“, „Safet Sušić – Pape“, „Završna riječ“, „Dagmar“, „zavrsna.rijec@dagmar“, „Uvertira“ i „28. 6. 1914.“. Njegove zbirke priča uključuju „Životno pitanje“, „Fantastične priče“, „Ptica iz drugog jata“, „Bogumilske legende“ i „Izabrane priče“. Knjige Zlatka Topčića prevođene su na više jezika i uvrštavane u domaće i međunarodne antologije.

Roman „Košmar“ donio mu je Godišnju nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu objavljenu 1997. godine. Za roman „Završna riječ“ dobio je Nagradu „Skender Kulenović“ i Nagradu „Hasan Kaimija“, dok je roman „Dagmar“ nagrađen Nagradom „Fra Grgo Martić“ za najbolju knjigu proze, kao i Godišnjom nagradom Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Ova priznanja svrstavaju njegova djela među zapažena ostvarenja savremene bosanskohercegovačke proze.

„Završna riječ“ jedan je od njegovih najpoznatijih romana. Za ovo djelo Topčić je dobio dvije značajne književne nagrade, a roman je preveden na francuski jezik. „Dagmar“ je također doživjela međunarodni odjek i prevedena je na češki jezik. Roman „28. 6. 1914.“ donio mu je Nagradu „25. novembar“ 2022. godine.

Značajan dio stvaralaštva Zlatka Topčića čini dramska književnost. Autor je drama „Kolaps“, „Refugees“, „Time Out“, „Glavom kroz zid“, „Sretna Nova 1994!“, „Ne volim ponedjeljak“, „Krokodil Lacoste“, „Gnjevni ljudi“ i „Ničiji i svačiji“. Njegove drame izvođene su u bosanskohercegovačkim pozorištima, a za dramski rad dobio je niz nagrada, uključujući nagradu P.E.N. Centra Austrije za dramu „Ne volim ponedjeljak“ i više priznanja za savremeni dramski tekst.

Topčić je ostvario značajan doprinos i filmskoj umjetnosti. Autor je scenarija za igrane filmove „Remake“ i „Ostavljeni“, kao i za televizijski film „Kolaps“ i više dokumentarnih filmova. Za scenarij „Remake“ dobio je nagrade Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine i Ministarstva kulture i sporta, dok je za „Ostavljene“ osvojio više međunarodnih priznanja za scenarij, uključujući nagrade na Transilvania Film Festivalu, Golden Carpathian Film Festivalu i Hollywood Film Festivalu.

Poseban segment njegovog rada predstavljaju radio-drame. Radio Sarajevo emitovalo je njegove drame „Sretna novogodišnja noć“, „Intervju“, „Vanredna situacija“, „Hodati na vrhovima prstiju“, „Čezare Lombrozo“, „Kulin“, „Listerova mašina“, „Kako Musa dere jarca“ i „Stanislavski bi bio zadovoljan“. Za više radio-drama nagrađivan je na anonimnim konkursima Radio Sarajeva.

Zlatko Topčić aktivan je i u kulturnom i društvenom životu Bosne i Hercegovine. Bio je pokretač i glavni i odgovorni urednik književnog lista „Slovo“, jedan od osnivača Društva pisaca Bosne i Hercegovine, te je obavljao različite funkcije u kulturnim institucijama. Bio je direktor i umjetnički rukovodilac Kamernog teatra 55, generalni direktor Televizije Kantona Sarajevo i direktor Biblioteke grada Sarajeva. Priređivač je panorame bosanskohercegovačke ratne priče na engleskom jeziku „Forgotten Country“ i antologije članova Društva pisaca Bosne i Hercegovine „The Best Of“. Učestvovao je i na projektima UNESCO-a.

Zlatko Topčić pripada generaciji bosanskohercegovačkih autora čiji književni i scenaristički rad povezuje književnost, pozorište, radio, film i kulturni život Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Njegov opus obuhvata savremenu bosanskohercegovačku prozu, historijski roman, ratnu i društvenu tematiku, dramsku književnost i filmski scenarij. Za svoj književni, dramski i scenaristički rad dobio je veliki broj domaćih i međunarodnih priznanja, a njegova djela prevedena su i objavljena izvan Bosne i Hercegovine.