U vrijeme nastanka Heidi, u dječjoj književnosti prevladava bajka ili se u djelima koja nisu bajkovito pisana, nego teže realističkom iskazu, pisci zadržavaju na temi nesretnog djeteta i pišu sentimentalne tužne priče. J. H. Spyri sa svojom Heidi ruši barijeru nesretnog djeteta. Iako je siroče, Heidi je sretno dijete. Danas, kad se život sve više urbanizira i udaljava od prirode, kad zbog toga jača ekološka svijest, roman Heidi (iako je jedno vrijeme smatran dosta konzervativnim) ponovno dobiva na aktualnosti sa svojom, mogli bismo reći, propagandom prirodnog života. U opisima divne alpske prirode osjećamo svježi dah planinskih borova, šuma, pašnjaka i cvjetnih livada ljeti, a snijegom okovanih padina zimi. Lik Heidi po svojim osobinama u realističkom književnom smjeru dječje književnosti nalikuje na lik Alice iz Carrollove Alice u Zemlji čudesa u fantastičnom književnom smjeru. Heidi je postala uzor u dječjoj književnosti na koji su se ugledali brojni kasniji autori. Popularnosti djela pridonio je i film koji je snimljen 1937. godine s najvećom dječjom zvijezdom svih vremena Shirly Temple u ulozi Heidi. (dr. Dubravka Težak) Johanna Spyri rodila se 1827. godine u planinskom mjestancu Hirzel, uz Ciriško jezero, u obitelji seoskog liječnika. Djetinjstvo je, poput Heidi, provela u gorštačkom seoskom ambijentu. S četrnaest godina odlazi u Zürich učiti jezike i glasovir da postane odgojiteljica, a zatim se vraća u svoj rodni kraj. U gostoljubivoj kući svojih roditelja upoznaje mnoge umjetnike i pjesnike. Nakon udaje za odvjetnika Spyrija odlazi zauvijek u Zürich i njezin do postaje stjecište znamenitih ljudi, među kojima je i veliki njemački skladatelj Richard Wagner. Pisati je započela tek u svojoj pedesetoj godini i to ponajprije pjesme, a nastavila pripovijestima za djecu i one koji vole djecu (Gritlina djeca, Bez zavičaja, Sin). Godine 1881. napisala je Heidi, svoje najopsežnije i najuspjelije djelo koje je prevedeno na sve europske jezike.