Selvedin Avdić

Selvedin Avdić je bosanskohercegovački književnik, novinar i urednik, rođen 1969. godine u Zenici. U književnosti je prepoznatljiv po prozi koja povezuje lično iskustvo, sjećanje, svakodnevni život, historiju i atmosferu bosanskohercegovačkih gradova, a posebno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzima Zenica. Pored književnog rada, godinama se bavi novinarstvom i uređivanjem, a radi kao urednik online magazina Žurnal. Njegov književni opus obuhvata zbirku priča, romane i knjigu Moja fabrika, koju je sam opisao kao svojevrsnu intimnu monografiju o Zenici i njenoj fabrici.

Selvedin Avdić objavio je zbirku priča Podstanari i drugi fantomi, a njegova književna bibliografija uključuje i romane Sedam strahova i Kap veselja te knjigu Moja fabrika. Njegove kratke priče objavljivane su i u različitim antologijama i zbirkama. Prema biografskim podacima P.E.N. centra Bosne i Hercegovine, upravo su ove knjige temelj njegovog dosadašnjeg književnog opusa.

Posebnu pažnju književne javnosti privukao je roman Sedam strahova, njegov prvi roman, objavljen 2010. godine. Roman je pisan na bosanskom jeziku, a njegova priča spaja potragu za nestalim prijateljem, ratno iskustvo, sjećanje, strah i elemente fantastike i nadrealnog. U središtu priče nalazi se čovjek koji se nakon dugotrajne izolacije pokušava vratiti svakodnevnom životu, ali ga nestanak prijatelja uvodi u neobičnu potragu kroz ratne zapise, sjećanja i sve nestabilniju granicu između stvarnosti i fantazije. Engleski prijevod romana, pod naslovom Seven Terrors, prevela je Coral Petkovich, a objavila britanska izdavačka kuća Istros Books.

Sedam strahova donio je Selvedinu Avdiću značajnu međunarodnu vidljivost. Roman je objavljen u više zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Egipat, Tursku, Veliku Britaniju, Dansku i Španiju. Prema podacima P.E.N. centra BiH, roman je ušao u širi izbor za Dublin Literary Award, dok je engleski prijevod Seven Terrors bio nominiran za nagradu 2014. godine. Prijevod Coral Petkovich bio je također u užem izboru za Science Fiction and Fantasy Translation Awards 2013. godine.

Jedna od važnih osobina romana Sedam strahova jeste način na koji Selvedin Avdić povezuje ratno iskustvo i psihološke posljedice prošlosti s elementima književne fantastike. U romanu se pojavljuju motivi nestanka, duhova, opsade, ratnog dnevnika i neobičnih događaja, dok se potraga glavnog lika postepeno pretvara u suočavanje sa strahom, krivicom, gubitkom i vlastitom prošlošću. Upravo zbog takvog spoja stvarnosti i nadrealnog, roman je privukao pažnju i izvan prostora bivše Jugoslavije.

Važno mjesto u stvaralaštvu Selvedina Avdića zauzima i knjiga Moja fabrika. Riječ je o djelu posvećenom Zenici, njenoj željezari, radnicima i specifičnom industrijskom identitetu grada. Sam autor je knjigu opisao kao svoj doživljaj fabrike i kao gotovo intimnu monografiju. U njoj se industrijska historija ne posmatra samo kroz proizvodnju i fabriku kao instituciju, nego kroz ljude, porodice, radničko iskustvo, predmete, uspomene i način života koji je bio povezan sa zeničkom željezarom.

Moja fabrika dobila je i pozorišnu interpretaciju. Prema podacima P.E.N. centra BiH, prema motivima knjige nastala je višestruko nagrađivana predstava. Sam Avdić je naglašavao da pozorišnu Moju fabriku ne doživljava samo kao klasičnu adaptaciju knjige, već kao samostalno umjetničko djelo nastalo zajedničkim radom ansambla Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

Nakon Sedam strahova Avdić je objavio roman Kap veselja, koji je prema podacima P.E.N. centra BiH objavljen u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Njegov književni rad pokazuje kontinuirano interesovanje za pojedinca, sjećanje, prostor grada i neobične slojeve svakodnevnog života, pri čemu se dokumentarna stvarnost i književna imaginacija često prepliću.

Pored književnosti, Selvedin Avdić aktivan je i kao novinar i urednik. Povezan je s online magazinom Žurnal, za koji piše tekstove o različitim društvenim, kulturnim i zeničkim temama. Njegovi novinarski tekstovi često imaju snažnu dokumentarnu i ličnu komponentu, posebno kada piše o Zenici, industrijskom naslijeđu, ljudima i događajima koji su obilježili život grada. Njegovi tekstovi o Zenici i fabrici pokazuju da je odnos prema rodnom gradu jedna od važnih konstanti njegovog javnog i književnog rada.

Selvedin Avdić pripada generaciji savremenih bosanskohercegovačkih autora čiji književni rad povezuje iskustvo poslijeratne Bosne i Hercegovine sa univerzalnim temama kao što su strah, gubitak, sjećanje, prijateljstvo, identitet i potraga za smislom. Njegove knjige posebno su zanimljive zbog spoja stvarnog i imaginarnog, dokumentarnog i književnog, ličnog sjećanja i šire društvene historije. Od zbirke Podstanari i drugi fantomi, preko romana Sedam strahova i Kap veselja, do knjige Moja fabrika, Selvedin Avdić izgradio je prepoznatljiv književni opus koji je istovremeno duboko vezan za Bosnu i Hercegovinu i otvoren prema međunarodnoj književnoj publici.