Frida ili o boli

Slavenka Drakulić

Slavenka Drakulić bila je jedna od najpoznatijih i najprevođenijih hrvatskih književnica, novinarki i publicistkinja. Rođena je 4. jula 1949. godine u Rijeci, a preminula 20. juna 2026. godine u Sovinjaku, u 77. godini života. Tokom više od četiri decenije književnog i novinarskog rada ostavila je značajan trag u hrvatskoj, regionalnoj i evropskoj književnosti. Njen književni opus obuhvata romane, eseje, publicistiku i novinarske tekstove, a među najvažnijim temama njenog stvaralaštva nalaze se feminizam, položaj žene, žensko tijelo, bolest, trauma, rat, ratni zločini, nasilje, komunizam, postkomunizam i političke promjene na prostoru bivše Jugoslavije. Među njenim najpoznatijim knjigama su „Hologrami straha“, „Mramorna koža“, „Božanska glad“, „Kao da me nema“, „Frida ili o boli“, „Dora i Minotaur“, „Mileva Einstein, teorija tuge“, „Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali“, „Balkan Express“, „Café Europa“, „Oni ne bi ni mrava zgazili“ i „Nevidljiva žena i druge priče“. Ko je bila Slavenka Drakulić? Slavenka Drakulić bila je autorica koja je književnost često koristila kao prostor za istraživanje tema o kojima se teško govori. U njenim romanima i esejima lično iskustvo često prelazi u širi društveni i politički kontekst. Posebno je bila prepoznatljiva po tome što je pisala o ženskom iskustvu, tijelu, bolesti, nasilju i društvenim nepravdama, ali i o velikim političkim promjenama koje su obilježile kraj 20. stoljeća u Evropi. Hrvatsko društvo pisaca opisuje njen publicistički rad kao usmjeren na postkomunističke zemlje, ratove u bivšoj Jugoslaviji, ratne zločine, nacionalizam i feminizam. Njena književnost često povezuje intimno i političko: iskustvo pojedinca postaje način da se govori o društvu, historiji i kolektivnoj traumi. Obrazovanje i početak novinarske karijere Slavenka Drakulić diplomirala je komparativnu književnost i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1976. godine. Novinarsku karijeru gradila je u časopisima Start i Danas, gdje je posebno pisala o feminističkim i društvenim temama. Kasnije je sarađivala s brojnim hrvatskim i međunarodnim medijima, među kojima su bili The Guardian, The New Republic, The Nation, The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Dagens Nyheter i drugi. Upravo je novinarski rad imao snažan utjecaj na njen kasniji književni opus. Njeno pisanje često karakterizira dokumentaristička preciznost, ali istovremeno i izrazito ličan pristup ljudskim sudbinama. Slavenka Drakulić i feminizam Feminizam zauzima jedno od najvažnijih mjesta u stvaralaštvu Slavenke Drakulić. Njena prva knjiga „Smrtni grijesi feminizma“, objavljena 1984. godine, bila je zbirka feminističkih eseja i jedna od važnih ranih feminističkih knjiga objavljenih na prostoru tadašnje Jugoslavije. Drakulić je kroz novinarske tekstove, eseje i književnost otvarala pitanja položaja žena, odnosa prema ženskom tijelu, društvenih očekivanja, seksualnosti, nasilja i nejednakosti. Njena feministička perspektiva nije ostala ograničena na teorijske tekstove. Ona je pitanja položaja žene često istraživala kroz intimna iskustva svojih književnih likova, zbog čega su njeni romani istovremeno lični i društveno angažirani. Bolest, tijelo i lično iskustvo Jedna od važnih karakteristika književnosti Slavenke Drakulić jeste način na koji piše o tijelu i bolesti. Njeno lično iskustvo s teškom bolešću snažno je obilježilo njen književni rad. Upravo iz tog iskustva nastao je njen prvi roman „Hologrami straha“, objavljen 1987/1988. godine, koji tematizira bolest, strah od smrti i suočavanje čovjeka s vlastitom tjelesnošću. Za Drakulić tijelo nije bilo samo fizička činjenica. Ono je u njenim djelima prostor kroz koji se mogu istraživati identitet, strah, bol, seksualnost, starenje, bolest i društveni odnos prema pojedincu. Ta tema nastavlja se i u knjizi „Tijelo njenog tijela“, koja govori o bolesti i darivanju organa. Hologrami straha „Hologrami straha“ prvi je roman Slavenke Drakulić i jedno od njenih najličnijih djela. Roman je povezan s iskustvom bolesti i borbe za preživljavanje, a kroz unutrašnji svijet glavne junakinje autorica istražuje strah, nemoć, identitet i odnos čovjeka prema vlastitom tijelu. Djelo je važno i zato što je već u prvom romanu pokazalo karakterističan pristup Slavenke Drakulić: spajanje autobiografskog iskustva, psihološke analize i šire društvene perspektive. Mramorna koža Roman „Mramorna koža“ objavljen je 1989. godine i bavi se složenim odnosom između majke i kćeri. Kroz odnos dviju žena Drakulić istražuje teme ženskog identiteta, seksualnosti, tijela i međugeneracijskih odnosa. Kao i u drugim njenim romanima, privatni odnos likova postaje prostor za šire razmatranje položaja žene i načina na koji društvo oblikuje žensko iskustvo. Božanska glad Roman „Božanska glad“ objavljen je 1995. godine. U središtu romana nalazi se neobična i destruktivna ljubavna priča, a autorica kroz motiv kanibalizma istražuje posesivnost, seksualnost, nasilje, ljubav i granice između želje i uništenja. Roman pokazuje sklonost Slavenke Drakulić prema provokativnim metaforama i temama koje čitaoca prisiljavaju da preispita granice ljudskog ponašanja. Kao da me nema Jedno od najvažnijih djela Slavenke Drakulić jeste roman „Kao da me nema“, objavljen 1999. godine. Roman se temelji na dokumentarnoj građi i bavi se silovanjem žena tokom rata u Bosni i Hercegovini, odnosno iskustvom žena koje su bile zatočene i seksualno zlostavljane tokom ratnih sukoba devedesetih. Drakulić ovom knjigom rat ne prikazuje prvenstveno kroz vojnu strategiju ili političke odluke, nego kroz tijelo, traumu i iskustvo žene koja preživljava ratno nasilje. Upravo zbog toga „Kao da me nema“ zauzima posebno mjesto u književnosti o ratu u Bosni i Hercegovini. Prema Hrvatskom društvu pisaca, roman je 2010. godine adaptiran u film „As If I Am Not There“, koji je režirala Juanita Wilson. Slavenka Drakulić i ratovi u bivšoj Jugoslaviji Ratovi devedesetih predstavljaju važnu temu njenog publicističkog i književnog rada. U knjizi „Balkan Express“ i drugim esejističkim djelima Drakulić piše o raspadu Jugoslavije, nacionalizmu, ratu i svakodnevnom životu ljudi koji su se našli usred historijskih promjena. Njen pristup nije bio klasično historiografski. Umjesto toga, fokusirala se na obične ljude, njihove strahove, odnose, identitet i posljedice političkih odluka. Zbog toga njena publicistika predstavlja važan dokumentarni zapis o atmosferi koja je pratila raspad Jugoslavije i ratove na prostoru bivše države. Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali Knjiga „Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali“ jedna je od njenih najpoznatijih publicističkih knjiga. U njoj Drakulić iz svakodnevne perspektive govori o životu u komunističkom sistemu i iskustvu ljudi koji su živjeli iza željezne zavjese. Umjesto klasične političke analize, autorica se fokusira na svakodnevicu, potrošačku kulturu, nestašice, navike i male apsurde života u komunizmu. Knjiga je objavljena i na engleskom jeziku pod naslovom „How We Survived Communism and Even Laughed“ i predstavlja jedno od djela kojim je Drakulić stekla međunarodnu čitalačku publiku. Café Europa „Café Europa“ jedna je od njenih najpoznatijih knjiga o evropskom identitetu, svakodnevnom životu i društvenim razlikama između Istoka i Zapada. Kroz eseje i lična zapažanja Drakulić istražuje kako se ljudi u različitim dijelovima Evrope odnose prema vlastitoj prošlosti i budućnosti. Knjiga je posebno značajna zbog njenog pogleda na Evropu nakon pada komunizma i promjene društvenih i političkih granica. Frida ili o boli Roman „Frida ili o boli“ objavljen je 2007. godine i posvećen je životu meksičke umjetnice Frida Kahlo. Umjesto klasične biografije, Drakulić kroz fikcionalizirani prikaz istražuje Fridino iskustvo boli, bolesti, tijela, umjetnosti i ljubavi. Hrvatsko društvo pisaca navodi da je roman dobio nagradu Kiklop za hit godine, a knjiga je postala jedno od najpoznatijih djela Slavenke Drakulić. Dora i Minotaur: Moj život s Picassom U romanu „Dora i Minotaur: Moj život s Picassom“, objavljenom 2015. godine, Drakulić pripovijeda o životu francuske umjetnice Dore Maar i njenom turbulentnom odnosu s Pablom Picassom. Kroz Dorinu perspektivu autorica istražuje ljubav, moć, umjetnost, ljubomoru, identitet i odnos između žene i dominantnog muškarca. Posebno je zanimljivo pitanje šta se događa sa stvaralačkim identitetom žene kada se nađe u sjeni mnogo poznatijeg i moćnijeg muškarca. Mileva Einstein, teorija tuge Roman „Mileva Einstein, teorija tuge“ objavljen je 2016. godine. Glavna junakinja je Mileva Marić, prva supruga Alberta Einsteina. Drakulić priču pripovijeda iz perspektive žene čiji su vlastiti naučni potencijal, ambicije i identitet ostali u sjeni braka s jednim od najpoznatijih naučnika 20. stoljeća. Roman se bavi majčinstvom, naukom, emocionalnom zavisnošću, brakom, ženskim ambicijama i odnosom moći između muškarca i žene. Zajedno s romanima „Frida ili o boli“ i „Dora i Minotaur“, ova knjiga čini važnu cjelinu u kojoj Slavenka Drakulić istražuje sudbine kreativnih žena koje su živjele uz poznatije i moćnije muškarce. Nevidljiva žena i druge priče U zbirci „Nevidljiva žena i druge priče“, objavljenoj 2018. godine, Drakulić se okreće temi starenja i odnosa društva prema starijim ženama. Sam naslov upućuje na problem društvene nevidljivosti žena koje stare i na način na koji se vrijednost žene često povezuje s mladošću i fizičkim izgledom. Slavenka Drakulić kao publicistkinja Pored romana, Slavenka Drakulić ostavila je značajan publicistički opus. Njene publicističke knjige obuhvataju teme komunizma, postkomunizma, ratova u bivšoj Jugoslaviji, ratnih zločina, nacionalizma, feminizma i evropskog identiteta. Među značajnijim djelima nalaze se: Smrtni grijesi feminizma Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali Balkan Express Café Europa Oni ne bi ni mrava zgazili Tijelo njenog tijela Basne o komunizmu Two Underdogs and a Cat Café Europa Revisited Njena posljednja knjiga „Café Europa Revisited: How to Survive Post-Communism“ objavljena je 2021. godine u izdanju Penguin Random Housea u SAD-u. Književni stil Slavenke Drakulić Književnost Slavenke Drakulić karakterizira spoj intimnog pripovijedanja, društvene kritike, dokumentarističkih elemenata i psihološke analize. Često polazi od jednog konkretnog ljudskog iskustva – bolesti, ljubavi, nasilja, starenja, rata ili odnosa majke i kćeri – a zatim ga pretvara u širu priču o društvu. Njena književnost posebno je prepoznatljiva po tome što teme poput bolesti, seksualnosti i nasilja ne prikazuje apstraktno. Umjesto toga, ona ih prikazuje kroz tijelo i svakodnevno iskustvo pojedinca. Hrvatska enciklopedija upravo tjelesnost, nasilje i rekonstrukciju života poznatih žena navodi kao tri važne tematske skupine njenih romana. Međunarodni značaj Slavenka Drakulić bila je jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica. Njene knjige objavljivane su na brojnim svjetskim jezicima, a njeni eseji i novinarski tekstovi izlazili su u velikim međunarodnim medijima. Hrvatsko društvo pisaca opisuje je kao jednu od najprevođenijih hrvatskih spisateljica. Njena međunarodna prepoznatljivost posebno je povezana s knjigama o komunizmu, postkomunizmu i Balkanu, ali i s romanima koji univerzalne teme poput bolesti, nasilja, ljubavi i ženskog iskustva obrađuju iz izrazito lične perspektive. Naslijeđe Slavenke Drakulić Slavenka Drakulić ostavila je iza sebe opus koji povezuje književnost, novinarstvo, feminizam, društvenu kritiku i svjedočenje o historijskim promjenama. Njene knjige ostaju posebno značajne za razumijevanje iskustva žena na prostoru bivše Jugoslavije, ali i širih evropskih tema poput komunizma, tranzicije, rata, nacionalizma i postkomunističkog društva. Od „Smrtnih grijeha feminizma“, preko „Holograma straha“ i „Kao da me nema“, do romana o Fridi Kahlo, Dori Maar i Milevi Marić, Slavenka Drakulić neprestano se vraćala istim velikim pitanjima: šta znači biti žena, kako tijelo oblikuje identitet, kako trauma mijenja čovjeka i kako historija ulazi u privatni život pojedinca. Zbog širine tema i međunarodne recepcije, Slavenka Drakulić zauzima posebno mjesto u savremenoj hrvatskoj i regionalnoj književnosti. Knjige Slavenke Drakulić na jednom mjestu Na Bookstore.ba možete istražiti knjige Slavenke Drakulić i upoznati njen književni i publicistički opus – od romana „Kao da me nema“, „Hologrami straha“, „Mramorna koža“ i „Frida ili o boli“, do knjiga o feminizmu, komunizmu, ratu, Evropi i društvenim promjenama. Njene knjige posebno će privući čitaoce koje zanimaju hrvatska književnost, feminizam, historija Balkana, rat u Bosni i Hercegovini, ženska književnost, psihološki romani, biografski romani i društveno angažirana literatura.