
Gledajte kako plešemo
Maroko 1968. Obitelj Belhaj uspješna je i prosperitetna. Otac Amine vodi obiteljsko gospodarstvo te privlači mnoge žene, njegova supruga Mathilde naizgled je uspješna, ali duboko je nesretna, a njihova djeca, međusobno toliko različita, traže sebe i svoj put. Aicha, snažna i marljiva, odlazi iz Maroka studirati medicinu u Francusku, domovinu svoje majke, a njezin brat Selim udaljit će se od obitelji i pridružiti koloniji europskih hipija koji dolaze u Maroko kako bi iskusili slobodnu ljubav i otvorili vrata uma. Aicha i Selim svoje ja traže u tzv. olovnim godinama nakon dekolonizacije. Kolebaju se između oslobođenja od okova tradicije i nastavka života više srednje klase, između kompromisa i ideala svoje generacije. Stalno bivajući drugima, te u obje svoje domovine trpeći prikriveni rasizam i osjećaj napuštenosti, proživljavaju sve strahove i uzbuđenja baby boomera. Trebaju napraviti najvažniji korak: shvatiti tko su te u kojoj i kakvoj zemlji mogu i žele živjeti, tko su im prave ljubavi i što ih očekuje u životu. Gledajte kako plešemo – drugi dio svjetske uspješnice U zemlji drugih autorice bestselera Uspavanka i U vrtu čudovišta Leile Slimani – roman je o ludim 1960-ima, o njihovu odjeku u cijelom svijetu, o oslobađanju od stega prošlosti, o istraživanju seksualnosti... Oslanjajući se na inspirativnu povijest i priču vlastite obitelji, Leila Slimani ispisala je veličanstvenu kroniku neumorne ljudske i nadasve ženske potrage za slobodom i samospoznajom.
Besplatna dostava
Iznad 100 KM
Sigurna kupovina
SSL zaštita
Povrat 14 dana
Bez pitanja
Pažljivo pakovanje
Zagarantovano
—
Nema recenzija
Pročitali ste knjigu?
Podijelite svoje mišljenje o knjizi “Gledajte kako plešemo”.
Recenzije
Još nema recenzija
Budite prvi koji će ocijeniti ovu knjigu.

Leïla Slimani je francusko marokanska spisateljica, novinarka i jedna od najznačajnijih savremenih autorica frankofone književnosti. Njeni romani poznati su po snažnim ženskim likovima, psihološkoj dubini i otvorenom istraživanju tema o kojima se u društvu često nerado govori. U svojim knjigama obrađuje pitanja ženskog identiteta, seksualnosti, braka, porodice, majčinstva, društvenih očekivanja, kolonijalizma i kulturne pripadnosti. Međunarodnu književnu slavu stekla je romanom Uspavanka, za koji je 2016. godine dobila prestižnu Goncourtovu nagradu.
Vidi više