
Gledajte kako plešemo
Maroko 1968. Obitelj Belhaj uspješna je i prosperitetna. Otac Amine vodi obiteljsko gospodarstvo te privlači mnoge žene, njegova supruga Mathilde naizgled je uspješna, ali duboko je nesretna, a njihova djeca, međusobno toliko različita, traže sebe i svoj put. Aicha, snažna i marljiva, odlazi iz Maroka studirati medicinu u Francusku, domovinu svoje majke, a njezin brat Selim udaljit će se od obitelji i pridružiti koloniji europskih hipija koji dolaze u Maroko kako bi iskusili slobodnu ljubav i otvorili vrata uma. Aicha i Selim svoje ja traže u tzv. olovnim godinama nakon dekolonizacije. Kolebaju se između oslobođenja od okova tradicije i nastavka života više srednje klase, između kompromisa i ideala svoje generacije. Stalno bivajući drugima, te u obje svoje domovine trpeći prikriveni rasizam i osjećaj napuštenosti, proživljavaju sve strahove i uzbuđenja baby boomera. Trebaju napraviti najvažniji korak: shvatiti tko su te u kojoj i kakvoj zemlji mogu i žele živjeti, tko su im prave ljubavi i što ih očekuje u životu. Gledajte kako plešemo – drugi dio svjetske uspješnice U zemlji drugih autorice bestselera Uspavanka i U vrtu čudovišta Leile Slimani – roman je o ludim 1960-ima, o njihovu odjeku u cijelom svijetu, o oslobađanju od stega prošlosti, o istraživanju seksualnosti... Oslanjajući se na inspirativnu povijest i priču vlastite obitelji, Leila Slimani ispisala je veličanstvenu kroniku neumorne ljudske i nadasve ženske potrage za slobodom i samospoznajom.
Besplatna dostava
Iznad 100 KM
Sigurna kupovina
SSL zaštita
Povrat 14 dana
Poštom
Pažljivo pakovanje
Zagarantovano
Još nema recenzija
Pročitali ste “Gledajte kako plešemo”? Budite prvi koji će ocijeniti ovu knjigu.
Leïla Slimani je francusko marokanska spisateljica, novinarka i jedna od najznačajnijih savremenih autorica frankofone književnosti. Njeni romani poznati su po snažnim ženskim likovima, psihološkoj dubini i otvorenom istraživanju tema o kojima se u društvu često nerado govori. U svojim knjigama obrađuje pitanja ženskog identiteta, seksualnosti, braka, porodice, majčinstva, društvenih očekivanja, kolonijalizma i kulturne pripadnosti. Međunarodnu književnu slavu stekla je romanom Uspavanka, za koji je 2016. godine dobila prestižnu Goncourtovu nagradu.