"Među književnicima koji su se probili na češku književnu pozornicu nakon 1989. i promjena izborenih Baršunastom revolucijom, osobito se ističe ime Jiříja Kratochvila. Pod snažnim utjecajem Milana Kundere i magičnog realizma, opus mu predstavlja jedan od kamena temeljaca češkog postmodernizma. Sam Kundera nazvao je proznu fikciju Jiříja Kratochvila „najvećim događajem u češkoj književnosti od 1989. godine“. Njegovi romani i priče, izbjegavajući tradicionalne narativne tehnike, obiluju groteskom, fantastikom, bizarnim i tajanstvenim elementima koji se spajaju s realističnim motivima, te su gotovo uvijek usko povezani s piščevim rodnim Brnom. Psihološke crte likova često su hipertrofirane a junaci katkada obdareni nadnaravnim moćima. Svega toga ne nedostaje ni u ovom izboru pripovijedaka, što ih odlikuje gusta radnja protkana nadrealnim preobrazbama ljudi, životinja i kipova, isprepletanjima vremenskih i prostornih slojeva i svakojakim neobjašnjivim preokretima. Naročita čar proizlazi iz pripovijedanja koje se, unatoč nerijetko apsurdnim motivima, odvija staloženo i bez posebnog iščuđavanja, ponekad čak i u reportažnom stilu, kao da je riječ o sasvim svakidašnjim pojavama. Kao autor-pripovjedač, Kratochvil se obraća čitatelju, obavještava ga o svojoj strategiji i svojim motivacijama neprestano ga podsjećajući na apsolutnu vlast pisca nad tekstom. „Kratochvil obogaćuje krhku poetiku Bohumila Hrabala s neotesanošću Güntera Grassa; kombinira cinizam Milana Kundere sa snovitošću Brune Schulza.“ – Andreas Breitenstein (Neue Zürcher Zeitung) „Još jedanput Jiří Kratochvil odaje počast svome gradu, vatrenu, psihodelično angažiranu, gorku i crnohumornu počast. Niti Kratochvilova narativa trepere životom, dok razigran jezik oplemenjuje realizam povijesnih prisjećanja i njegovih trodimenzionalnih tapiserija; Kratochvil je majstor tkalac bez premca u današnjoj češkoj književnosti.“ – Milan Ohnisko Jiří Kratochvil češki je pripovjedač, romanopisac, esejist, dramatičar. Rođen je 4. siječnja 1940. u Brnu gdje je i diplomirao češki i ruski jezik. U nemilosti komunističkih vlasti od početka 1970-ih, Kratochvil je radio kao majstor za grijanje, noćni čuvar i fizički radnik. Kako ih je dotad objavljivao u samizdatu, njegova djela tek nakon Baršunaste revolucije dopiru do masovnijeg čitateljstva: Medvjeđi roman, Usred noći pjesma, Ljubavi moja, Postmoderno, Noćni tango, Glumac, Laku noć, slatko sanjajte. Dobitnik je nagrada Toma Stopparda 1991., Čeških knjižara i Literárnih novina 1993., Egona Hostovskog 1995., Karela Čapeka 1998., Jaroslava Seiferta 1999., Grada Brna 2000. te Nagrade društva za znanost i umjetnost 2004. godine. U nas je dosad Kratochvilu prevedeno i objavljeno svega nekoliko romana: Besmrtna priča iliti Život Sonje Trocke Sammlerove, odnosno roman-karneval, Žalosni Bog i Laku noć, slatko sanjajte. Pred sobom, dakle, imate prvo izdanje značajnijeg broja autorovih pripovijedaka na hrvatskom jeziku. "