Usporeni genocid u Bosni

Autor: Diego Arria

„Usporeni genocid u Bosni“ Diega Arrije jedno je od važnih svjedočenja o ratu u Bosni i Hercegovini iz perspektive čovjeka koji se nalazio unutar međunarodnog sistema odlučivanja. Bivši ambasador Venezuele pri Ujedinjenim nacijama i tadašnji predsjedavajući i član Vijeća sigurnosti UN-a, Arria je bio neposredni svjedok političkih odluka, međunarodnih pregovora i odnosa prema tragediji koja se odvijala u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Ova knjiga nije samo još jedna knjiga o ratu u Bosni. Njena posebna vrijednost nalazi se u perspektivi autora: Diego Arria govori o događajima u kojima je lično učestvovao i o odlukama koje je posmatrao iznutra, u institucijama međunarodne zajednice. Upravo zato „Usporeni genocid u Bosni“ predstavlja važan dokument za razumijevanje odnosa između međunarodne politike, Ujedinjenih nacija i ratne stvarnosti u Bosni i Hercegovini. Svjedočenje čovjeka iznutra Arria u knjizi pokušava rekonstruirati način na koji su se donosile odluke o Bosni i Hercegovini i kako je međunarodna zajednica reagovala na rat, masovne zločine i genocid. Njegova perspektiva posebno je značajna jer nije riječ samo o naknadnom posmatraču historijskih događaja. Arria je kao diplomata bio uključen u međunarodne procese koji su oblikovali odgovor svijeta na rat u Bosni i Hercegovini. Zbog toga knjiga otvara jedno od najvažnijih pitanja vezanih za rat 1992–1995: Kako je bilo moguće da međunarodna zajednica zna šta se događa u Bosni i Hercegovini, a ipak ne učini dovoljno da zaustavi zločine i genocid? To pitanje provlači se kroz cijelo Arrijino svjedočenje. Bosna i Hercegovina kroz prizmu Ujedinjenih nacija Jedan od najvažnijih aspekata knjige jeste prikaz djelovanja međunarodnih institucija tokom rata u Bosni i Hercegovini. Arria govori o Ujedinjenim nacijama, Vijeću sigurnosti UN-a, UNPROFOR-u i UNHCR-u, kao i o političkim odnosima i odlukama koje su direktno ili indirektno uticale na tok rata. Knjiga je predstavljena upravo kao autentično svjedočenje o politici ovih institucija tokom perioda 1992–1995. Posebna pažnja posvećena je problemu međunarodne pasivnosti i posljedicama političkih odluka koje su, prema Arrijinom tumačenju, značajno uticale na sposobnost Bosne i Hercegovine da se odbrani. Autor posebno ističe embargo na naoružanje, navodeći da je odluka iz januara 1992. bila jedan od ključnih trenutaka koji su uticali na ono što će se kasnije događati u Bosni i Hercegovini. Srebrenica i neispunjena obećanja međunarodne zajednice Srebrenica zauzima posebno mjesto u razumijevanju Arrijinog odnosa prema Bosni i Hercegovini. Tokom promocije knjige u Memorijalnom centru Potočari, Arria je govorio o tome kako su ratne strahote i ono što je vidio tokom posjete Srebrenici 1993. godine ostavili dubok trag na njega. Kao jedan od razloga za pisanje knjige naveo je i činjenicu da su velike sile obećale zaštititi Srebreničane, ali ta obećanja nisu ispunjena. Zbog toga „Usporeni genocid u Bosni“ nije samo politička analiza. U knjizi postoji i snažna dimenzija ličnog svjedočenja i moralnog suočavanja sa posljedicama međunarodnog nečinjenja. Rat u Bosni iz perspektive međunarodne politike Za razliku od knjiga koje rat u Bosni i Hercegovini posmatraju prvenstveno kroz iskustvo vojnika, civila, novinara ili preživjelih, Arria fokus stavlja na međunarodnu politiku i mehanizme odlučivanja. Čitalac dobija priliku da rat u BiH sagleda kroz pitanja: kako je međunarodna zajednica reagovala na rat; kakvu je ulogu imalo Vijeće sigurnosti UN-a; kako su funkcionisali UNPROFOR i druge međunarodne strukture; kako su političke odluke uticale na stanje na terenu; zašto međunarodne institucije nisu uspjele zaustaviti zločine; kakva je bila odgovornost velikih sila; kako su diplomatski interesi uticali na odnos prema Bosni i Hercegovini; šta međunarodna politika može naučiti iz bosanskohercegovačkog iskustva. Upravo ovaj spoj ličnog svjedočenja, diplomatije, međunarodnih odnosa i historije rata u BiH čini knjigu posebno vrijednom za čitaoce koji žele razumjeti širi kontekst bosanske tragedije. Dokument vremena „Usporeni genocid u Bosni“ objavljen je 2023. godine, a izdavač na bosanskom jeziku je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Knjiga ima 335 stranica, podijeljena je u deset dijelova i uključuje foto-dokumentaciju. Foto-dokumentacija dodatno naglašava dokumentarni karakter knjige i povezuje autorovo svjedočenje sa historijskim događajima o kojima govori. Ovo je knjiga za čitaoce koji žele više od hronologije ratnih događaja. Ona pokušava odgovoriti na pitanje kako su političke odluke, diplomatski odnosi i međunarodna pasivnost omogućili da tragedija u Bosni traje i produbljuje se. Diego Arria – diplomata koji je govorio o Bosni Diego Arria je venezuelanski diplomata i bivši ambasador pri Ujedinjenim nacijama. Tokom 1992. i 1993. godine bio je predsjedavajući i član Vijeća sigurnosti UN-a, što njegovom svjedočenju o međunarodnoj politici tokom rata u Bosni daje posebnu težinu. Njegov angažman u vezi s Bosnom i Hercegovinom nije ostao samo dio diplomatske prošlosti. Arria je i nakon rata nastavio javno govoriti o odgovornosti međunarodne zajednice i potrebi da se iskustvo Bosne ne zaboravi. U Sarajevu je 2023. godine predstavljena njegova knjiga, a promocije su održane i u Srebrenici, Tuzli i Mostaru. Univerzitet u Sarajevu tom je prilikom posebno istakao njegov doprinos i dosljednost u odnosu prema Bosni i Hercegovini. Zašto čitati „Usporeni genocid u Bosni“? Ova knjiga je posebno važna za čitaoce koje zanimaju: rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995, genocid u Bosni i Hercegovini, Srebrenica i međunarodna zajednica, Ujedinjene nacije i rat u BiH, UNPROFOR i međunarodne mirovne misije, međunarodni odnosi i diplomatija, historija Bosne i Hercegovine, politička odgovornost međunarodne zajednice i svjedočenja neposrednih učesnika međunarodnih procesa. Posebna vrijednost knjige je u tome što događaje ne posmatra samo iz bosanskohercegovačke perspektive, nego pokušava pokazati šta se događalo iza vrata međunarodnih institucija. Arria je prilikom predstavljanja knjige naglasio upravo tu dimenziju svog svjedočenja – činjenicu da je bio učesnik procesa i da govori o onome što je lično vidio i u čemu je učestvovao. Knjiga o odgovornosti, sjećanju i međunarodnoj politici „Usporeni genocid u Bosni“ vrijedi čitati i kao knjigu o odgovornosti. Ona ne govori samo o tome šta se dogodilo u Bosni i Hercegovini, nego i o tome šta se nije dogodilo – šta međunarodna zajednica nije učinila, koje odluke nisu donesene i kakve su posljedice takve politike imale za ljude na terenu. Zbog toga je knjiga relevantna i izvan uskog historijskog konteksta. Ona postavlja univerzalno pitanje o ulozi međunarodnih organizacija u sprečavanju genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. „Usporeni genocid u Bosni“ Diega Arrije je dokumentarno i političko svjedočenje o ratu u Bosni i Hercegovini iz perspektive diplomate koji je događaje posmatrao iz samog centra međunarodne politike. Knjiga je vrijedan doprinos razumijevanju odnosa između Bosne i Hercegovine, Ujedinjenih nacija i međunarodne zajednice tokom najtežeg perioda novije historije zemlje.