
Cimetna pisma, dijamantna stvorenja
Faruk Šehić pisac je koji svakom svojom knjigom čini baš to. U romanu Cimetna pisma, dijamantna stvorenja, prvom koji je napisao nakon veličanstvene Knjige o Uni, u svome podrumu pronalazi svemir i osvjetljava ga jezikom toliko jasnim i lijepim da boli. Ondje je naš Prvi rat, umoran i patrijarhalan, ostario i mučen želučanim tegobama. Ondje su Cortez Cortez i Cinnamon Girl, njegova djeca-geleri, dvoje čija ljubav umije osvijetliti svjetove. U Šehićevu podrumu, ponad ruševina, svemirski brodovi prte galaksijama, a holoakvarel-priče preživitelja bodu kroz vrijemeprostor – igle od vatre i usijanog mraka. Ali Cimetna pisma, dijamantna stvorenja nisu roman o apokalipsi. Baš suprotno, oni su knjiga o onima koji apokalipse preživljavaju, a osobito o najhrabrijima među njima: onima koji nisu zaboravili kako voljeti. Nema mnogo pisaca koji za Alephom tragaju toliko ustrajno i hrabro kao Faruk Šehić. Cimetna pisma, dijamantna stvorenja potraga su koja zahvaća još dalje u prostor, još dublje u vrijeme. U kojoj pripovijedaju ratnici i pjesnici, poharani gradovi, strojevi s empatijom i naš neprijatelj. U kojoj se poezija i fizika napokon razotkrivaju kao jedno. Velik roman koji ne ostavlja sumnje: ono što je Šehić pronašao, naše je. Naš je svemir, naš je podrum, naša je i kuća.
Besplatna dostava
Iznad 100 KM
Sigurna kupovina
SSL zaštita
Povrat 14 dana
Bez pitanja
Pažljivo pakovanje
Zagarantovano
—
Nema recenzija
Pročitali ste knjigu?
Podijelite svoje mišljenje o knjizi “Cimetna pisma, dijamantna stvorenja”.
Recenzije
Još nema recenzija
Budite prvi koji će ocijeniti ovu knjigu.

Faruk Šehić bosanskohercegovački je književnik, pjesnik, romanopisac i esejist, jedan od najznačajnijih savremenih autora u Bosni i Hercegovini i regiji. Rođen je 14. aprila 1970. godine u Bihaću, a odrastao je u Bosanskoj Krupi. Studirao je veterinu na Univerzitetu u Zagrebu, no početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine prekinuo je njegovo školovanje. Kao pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine učestvovao je u ratu, gdje je bio teško ranjen. Ratno iskustvo ostavilo je dubok trag na njegov književni opus, koji se odlikuje snažnim spojem lirike, prirode i promišljanja o ljudskoj sudbini. Nakon rata Faruk Šehić posvetio se književnosti i vrlo brzo postao jedno od najprepoznatljivijih imena savremene bosanskohercegovačke književnosti. Debitovao je zbirkom poezije Pjesme u nastajanju (2000), a potom su uslijedile zapažene knjige Hit depo, Pod pritiskom, Transsarajevo, Moje rijeke i druga djela koja su mu donijela priznanje kritike i publike. Njegovo stvaralaštvo karakteriziraju poetski jezik, autentičan prikaz ratnog iskustva te snažna povezanost čovjeka i prirode. Međunarodni uspjeh ostvario je romanom Knjiga o Uni (2011), koji se smatra jednim od najvažnijih romana savremene bosanskohercegovačke književnosti. Ovo djelo osvojilo je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore te Nagradu Evropske unije za književnost (European Union Prize for Literature – EUPL) 2013. godine. Roman je preveden na brojne svjetske jezike, uključujući engleski, njemački, francuski, italijanski, španski, turski, arapski i poljski, čime je Faruk Šehić stekao međunarodnu afirmaciju. Književni stil Faruka Šehića odlikuju lirska izražajnost, snažni motivi rijeka, prirode, sjećanja i identiteta te duboko promišljanje o posljedicama rata i mogućnosti obnove života. Kritičari ga smatraju jednim od najautentičnijih glasova generacije pisaca obilježene ratom devedesetih godina. Pored književnog rada, djelovao je i kao novinar i kolumnista, a njegova djela redovno se objavljuju i prevode širom Evrope.
Sve knjige autora i biografijaMožda vas zanima