Vjetrogonja Babukić i njegovo doba

Autor: Miljenko Jergović

Vjetrogonja Babukić i njegovo doba roman je Miljenka Jergovića koji spaja humor, satiru, fantastiku, apsurd i melankoliju u neobičnu priču o čovjeku koji već tri desetljeća putuje svijetom, a zapravo nikada ne napušta aerodrome i avione. Ovaj savremeni pikarski roman prati Babukića, neobičnog i teško predvidivog junaka koji nakon raspada Jugoslavije napušta Zagreb i započinje život između aerodroma, letova, različitih jezika i nevjerovatnih susreta. Babukić je čovjek koji se kreće bez pravog odredišta. Njegovo putovanje počinje početkom posljednjeg rata, kada bježi iz Zagreba, od posla u JNA i od trudne ljubavnice. Već na prvom letu prema Frankfurtu pokazuje neobičnu sposobnost da vrlo brzo usvoji jezik koji čuje i zadobije povjerenje potpunih stranaca. Od tog trenutka njegov život postaje niz neobičnih, duhovitih, nadrealnih i ponekad uznemirujućih susreta. Ko je Vjetrogonja Babukić? Babukić je jedan od najneobičnijih junaka u književnosti Miljenka Jergovića. On je istovremeno snalažljiv i izgubljen, hrabar i strašljiv, brižan i tašt. Gotovo neprestano je u pokretu, ali njegovo kretanje ne vodi prema konkretnom cilju. Za razliku od klasičnog putnika koji odlazi u svijet kako bi ga upoznao, Babukić ostaje zarobljen u tranzitnom prostoru. Aerodromi i avioni postaju njegov dom, a ljudi koje slučajno susreće postaju privremeni nosioci priča koje on pažljivo sluša. U tome se nalazi jedna od važnih ideja romana: čovjek može cijeli život provesti krećući se, a ipak ostati na istom mjestu. Babukić tako postaje više od pojedinačnog književnog lika. On predstavlja čovjeka koji je izgubio vlastito polazište i nikada nije pronašao novo konačno odredište. Roman o putovanju koje nikada ne završava Na prvi pogled, Vjetrogonja Babukić i njegovo doba mogao bi djelovati kao avanturistički roman o putovanjima kroz različite zemlje i kontinente. Međutim, Jergović tu ideju okreće naglavačke. Babukić putuje trideset godina, ali gotovo nikada ne izlazi iz aerodroma ili aviona. Umjesto klasičnog putopisa, čitalac dobija niz epizoda u kojima se susreću neobični ljudi, različite kulture i potpuno neočekivane priče. Zato je putovanje u ovom romanu istovremeno stvarno i simbolično. Avioni povezuju različite krajeve svijeta, ali Babukić ostaje između njih – u svojevrsnom limbu između prošlosti i budućnosti, doma i tuđine, identiteta i potpunog gubitka identiteta. Pikarski roman pun humora i satire Vjetrogonja Babukić i njegovo doba pripada tradiciji pikarskog romana, ali Jergović klasični žanr prilagođava savremenom svijetu. Umjesto junaka koji prolazi kroz različite gradove i društvene slojeve, Babukić prolazi kroz aerodrome i avione. Umjesto velikih avantura koje vode prema nekom konačnom cilju, njegove pustolovine djeluju kao niz slučajnosti koje se mogu dogoditi samo čovjeku koji je neprestano u tranzitu. Roman je pritom izrazito duhovit, ali humor često ima tamnu stranu. Iza apsurdnih situacija nalaze se strah, rat, usamljenost, gubitak identiteta, seksualnost, smrt i osjećaj da čovjek više ne pripada svijetu iz kojeg je potekao. Jergović kroz humor tako govori o ozbiljnim problemima savremenog čovjeka. Zagreb, rat i izgubljena generacija Babukićeva priča neraskidivo je povezana s prostorom bivše Jugoslavije. On iz Zagreba odlazi u vrijeme raspada države i početka rata, a njegov bijeg postaje početak višedecenijskog života bez pravog doma. Zbog toga se roman može čitati i kao priča o generaciji koju su rat i raspad zemlje zatekli nespremnu. Ljudi koji su do jučer živjeli unutar jednog sistema iznenada se nalaze pred novim granicama, jezicima, državama i identitetima. Babukić naizgled uspješno prolazi kroz taj novi svijet. On uči jezike, razgovara sa strancima i neprestano se kreće. Međutim, upravo njegovo neprestano putovanje otkriva koliko je teško pobjeći od vlastite prošlosti. Ljudi koje Babukić susreće Jedna od najvećih posebnosti romana jesu brojni neobični likovi koje Babukić upoznaje tokom svojih putovanja. Među njima se pojavljuju ljudi različitih nacionalnosti, kultura, religija i životnih iskustava – od dagestanske vještice i švedskog antropologa Olssona do Dinka Mikuličića, sina poznatog Udbinog ubojice. Svaki od tih susreta otvara novu malu priču, a Babukić postaje svojevrsni kolekcionar tuđih života. On sluša tuđe priče, dok njegova vlastita prošlost ostaje neobično zatvorena. Upravo taj kontrast čini njegov lik toliko zanimljivim: Babukić zna nevjerovatno mnogo o ljudima koje sreće, ali vrlo malo pokazuje o sebi. Između stvarnosti i fantastike Jergović u ovom romanu ne insistira na čvrstim granicama između stvarnog i nestvarnog. Situacije koje počinju kao običan događaj mogu se pretvoriti u potpuno nadrealnu epizodu. Aerodrom, mjesto koje bi trebalo predstavljati prolaz između dva stvarna mjesta, postaje prostor u kojem su mogući gotovo nevjerovatni susreti. Zbog toga se Vjetrogonja Babukić i njegovo doba može preporučiti i čitaocima koji vole nadrealnu književnost, fantastiku, crni humor i romane koji namjerno zamagljuju granicu između stvarnosti i mašte. Eros, thanatos i apsurd savremenog života Ispod humora i pustolovina krije se ozbiljnija tema romana. Jergović kroz Babukića istražuje ono što pokreće ljudsko ponašanje: želju, strah, seksualnost, smrt, potrebu za pripadanjem i potrebu da čovjek bude viđen i prihvaćen. Eros i thanatos – životna želja i svijest o smrti – neprestano se dodiruju. Smiješne situacije mogu imati mračnu pozadinu, dok se iza ozbiljnih događaja ponekad pojavljuje apsurdni humor. Upravo zbog tog spoja roman se ne može svesti samo na humorističnu priču o neobičnom putniku. On je istovremeno satira savremenog društva i priča o čovjeku koji je izgubio čvrsto mjesto u svijetu. Zašto pročitati Vjetrogonju Babukića i njegovo doba? Ovaj roman posebno će se dopasti čitaocima koji vole: Miljenka Jergovića i njegovu savremenu prozu; pikarske romane i neobične književne junake; humor i satiru; nadrealne i fantastične priče; romane o putovanjima i životu između različitih zemalja; teme raspada Jugoslavije, rata i migracija; priče o izgubljenom identitetu i osjećaju nepripadanja; književnost koja spaja humor i melankoliju; romane s nepredvidivim i bizarnim situacijama; savremenu regionalnu književnost. Vjetrogonja Babukić i njegovo doba neobičan je roman o čovjeku koji je čitav život u pokretu, ali nikada zapravo ne stiže na odredište. Miljenko Jergović kroz njegovu nevjerovatnu životnu putanju stvara duhovitu, grotesknu i istovremeno melankoličnu sliku jednog vremena. Babukić je putnik bez doma, čovjek između svjetova i junak koji sluša tuđe priče dok pokušava pobjeći od vlastite. Njegovo putovanje kroz aerodrome i avione tako postaje metafora života čovjeka koji je ostao bez sigurnog polazišta. Za ljubitelje Miljenka Jergovića, pikarskih romana, satire, nadrealne književnosti i priča o Balkanu nakon raspada Jugoslavije, Vjetrogonja Babukić i njegovo doba predstavlja posebno zanimljivo djelo. Babukićeve avanture prispodobive su jedino Švejkovima ili Don Quijoteovima. Obišavši svijet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili zrakoplova, on pažljivo sluša fantastične i nevjerojatne priče ljudi svih rasa i vjera koje susreće – od dagestanske vještice, preko švedskog antropologa Olssona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijega Udbina ubojice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj svijeta. Vjetrogonja Babukić i njegovo doba suvremeni je pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsjednutost seksom, tračem, ićem i pićem... Miljenko Jergović napisao je djelo u kojem se eros i thanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rabelaisovim, Swiftovim ili Hellerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našega doba.