Nura Bazdulj - Hubijar

Nura Bazdulj-Hubijar – biografija, život, književni rad i knjige Nura Bazdulj-Hubijar (rođena 20. augusta 1951. godine u Mrđenovićima kod Foče) jedna je od poznatijih bosanskohercegovačkih književnica. Piše romane, poeziju, drame i književnost za djecu i mlade, a njena djela obilježavaju teme ljubavi, porodice, odrastanja, rata, gubitka, ljudskih odnosa i svakodnevnog života. Pored književnog rada, po struci je ljekarka i specijalistica medicinske mikrobiologije. Njena književna karijera traje više decenija, a među njenim najpoznatijim djelima izdvajaju se „Ruža“, „Ljubav je sihirbaz, babo“, „Amanet“, „Baš mi je žao“, „Kad je bio juli“, „Plavi kombi“, „Sjećanje na plava brda“ i druga djela. Roman „Ruža“ posebno je značajan jer je uvršten u školsku lektiru, dok su njeni tekstovi zastupljeni i u školskim čitankama. Ko je Nura Bazdulj-Hubijar? Nura Bazdulj-Hubijar rođena je 20. augusta 1951. godine u Mrđenovićima kod Foče. Od 1954. godine živjela je u Sarajevu, gdje je provela djetinjstvo i školovala se. Nakon završenog studija medicine 1975. godine preselila je u Travnik, gdje je profesionalni život povezala s medicinom i književnošću. Radila je kao ljekarka i specijalistica medicinske mikrobiologije. Iako je njena osnovna profesija bila medicina, književnost je postala jedno od najvažnijih područja njenog javnog djelovanja. Njen opus obuhvata romane, poeziju, drame i knjige namijenjene djeci i mladima. Književni počeci Nura Bazdulj-Hubijar u književnosti se pojavila 1988. godine zbirkom pjesama za djecu „Ja, slavni Ja“. Dvije godine kasnije objavila je roman za mlade „Ruža“, koji je s vremenom postao jedno od njenih najpoznatijih i najčitanijih djela. Roman je uvršten u školsku lektiru, čime je književni rad Nure Bazdulj-Hubijar postao posebno prisutan među mlađim čitaocima. Njeno stvaralaštvo se potom širilo na različite književne forme. Objavljivala je romane, zbirke i priče, a napisala je i dramske tekstove. Drama „Braća“ premijerno je izvedena u Zenici 1998. godine. Najpoznatije knjige Nure Bazdulj-Hubijar Književni opus Nure Bazdulj-Hubijar veoma je obiman. Među djelima koja se najčešće povezuju s njenim imenom nalaze se: Ja, slavni Ja – zbirka pjesama za djecu, 1988. Ruža – roman za mlade, 1990. Ljubav je sihirbaz, babo – roman, 1994. Naše međutim je rat – roman, 1995. Rosa canina – roman, 1996. Okrutnost raja – roman, 1997. Braća – drama, 1998. Amanet – roman, 1999. Baš mi je žao – roman. Kako sam ribu učio da pliva – roman, 2000. Šta te muči, Tamaguči – roman, 2000. Bizarne storije – 2001. Čekajući Tahira: Ruža II – 2002. Sablja i pero – 2002. Priče o slovima – 2002. Duša i cvijet – 2003. Noć u brelima – 2003. Nevjestinski ponor – 2004. Kad je bio juli – 2005. Više ne čekam Tahira: Ruža III – 2008. Smrt je došla prekasno – 2008. Doba nevinosti – 2008. Plavi kombi – 2009. I ja njega volim: Plavi kombi II – 2010. Sjećanje na plava brda – 2010. Spavaj Anđela: Amanet II – 2011. Bibliografski izvori potvrđuju veliki broj izdanja i različitih naslova, dok savremeni katalog Knjiga.ba pod njenim imenom trenutno evidentira desetine izdanja i naslova. Roman „Ruža“ – najpoznatije djelo Nure Bazdulj-Hubijar „Ruža“ je jedan od najprepoznatljivijih romana Nure Bazdulj-Hubijar i djelo po kojem je posebno poznata među mladim čitaocima. Objavljeno 1990. godine, djelo je s vremenom uvršteno u školsku lektiru, a tekstovi autorice našli su mjesto i u školskim čitankama. Popularnost „Ruže“ dovela je i do nastavka priče kroz knjige „Čekajući Tahira: Ruža II“ i „Više ne čekam Tahira: Ruža III“, čime je nastala svojevrsna književna trilogija. Za generacije učenika u Bosni i Hercegovini ime Nure Bazdulj-Hubijar zato je posebno povezano upravo s književnošću za mlade i školskom lektirom. „Ljubav je sihirbaz, babo“ Roman „Ljubav je sihirbaz, babo“ jedno je od djela koje je značajno za razumijevanje autoričinog književnog izraza. Objavljen je 1994. godine, a prema bibliografskim podacima djelo je doživjelo i izdanje na norveškom jeziku. Već sam naslov romana upućuje na jednu od čestih tema njenog stvaralaštva — ljubav i složene odnose među ljudima. U njenim djelima privatne emocije često se susreću sa širim društvenim okolnostima. Nura Bazdulj-Hubijar i ratna književnost Rat u Bosni i Hercegovini ostavio je snažan trag u književnosti Nure Bazdulj-Hubijar. To je vidljivo već iz naslova romana „Naše međutim je rat“, objavljenog 1995. godine. Ratna iskustva, gubitak, stradanje, promijenjeni međuljudski odnosi i posljedice nasilja predstavljaju važne motive u dijelu njenog opusa. Njeno pisanje o ratu nije ograničeno samo na historijski događaj. U središtu su često pojedinac i njegove emocije — način na koji velike historijske tragedije utiču na porodicu, ljubav, prijateljstvo i svakodnevni život. Književnost za djecu i mlade Posebno mjesto u opusu Nure Bazdulj-Hubijar zauzima književnost za djecu i mlade. Njena prva objavljena knjiga „Ja, slavni Ja“ bila je zbirka pjesama za djecu, a potom je „Ruža“ postala dio školske lektire. Autorica je sarađivala i s više dječijih i književnih časopisa, među kojima se navode Male novine, Lastavica, Vrelo Bosne i Palčić, kao i časopisi Most, Odjek i Bosanska vila. Njeni tekstovi uvrštavani su u školske čitanke, što je dodatno doprinijelo njenoj prepoznatljivosti među mladim čitaocima u Bosni i Hercegovini. Nagrade i priznanja Za književni rad Nura Bazdulj-Hubijar dobila je više priznanja. Među njima se navodi priznanje „Zlatni prsten s brilijantom“ za Ženu godine '97. u oblasti umjetnosti. Dobila je i književnu nagradu za roman „Baš mi je žao“, dok je za roman „Kad je bio juli“ 2005. godine dobila nagradu V.B.Z.-a i Večernjeg lista za najbolji neobjavljeni roman. Nagrada V.B.Z. posebno je značajna jer je „Kad je bio juli“ prepoznat na regionalnom književnom konkursu, čime je autoričin rad dobio dodatnu vidljivost izvan Bosne i Hercegovine. Prevođena na strane jezike Književni rad Nure Bazdulj-Hubijar nije ostao ograničen na prostor Bosne i Hercegovine. Njena djela prevođena su na njemački, nizozemski i norveški jezik. Takva recepcija pokazuje da su teme njenog književnog stvaralaštva — ljubav, porodica, odrastanje, rat, gubitak i ljudska svakodnevica — imale potencijal da budu razumljive i čitaocima izvan bosanskohercegovačkog kulturnog prostora. Književni stil i teme U djelima Nure Bazdulj-Hubijar često se prepliću emocionalna priča i društvena stvarnost. Njene knjige bave se čovjekom u različitim životnim okolnostima, posebno odnosima među članovima porodice, ljubavlju, odrastanjem i posljedicama historijskih lomova. Posebno mjesto zauzima perspektiva običnog čovjeka. Velike društvene teme u njenoj prozi često se prikazuju kroz intimnu priču pojedinca, što njenim romanima daje emocionalnu i čitalačku pristupačnost. Nura Bazdulj-Hubijar kao ljekarka i književnica Jedna od posebnosti njene biografije jeste spoj medicine i književnosti. Profesionalno se bavila medicinom i specijalizirala medicinsku mikrobiologiju, dok je istovremeno izgradila višedecenijsku književnu karijeru. Ovaj spoj dva naizgled različita svijeta — nauke i umjetnosti — predstavlja važan dio njenog životnog puta. Kao ljekarka bila je posvećena medicinskoj profesiji, a kao književnica ljudskom iskustvu, emocijama i pričama. Književno naslijeđe Nura Bazdulj-Hubijar zauzima značajno mjesto u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Njena bibliografija obuhvata veliki broj romana, knjiga za djecu, pjesama i dramskih tekstova, a pojedina djela postala su dio školskog književnog kanona. Posebno mjesto pripada romanu „Ruža“, koji je generacijama učenika poznat kroz školsku lektiru. Istovremeno, djela poput „Ljubav je sihirbaz, babo“, „Naše međutim je rat“, „Amanet“, „Kad je bio juli“ i „Plavi kombi“ predstavljaju širi dio njenog književnog opusa. Nura Bazdulj-Hubijar ostaje prepoznatljiva kao autorica koja je u svom književnom radu povezivala intimne ljudske priče sa širim društvenim i historijskim okolnostima. Njene knjige i danas se mogu pronaći u bosanskohercegovačkim knjižarama i bibliografskim katalozima.