Hrana je oduvijek bila mnogo više od puke potrebe za preživljavanjem – ona je simbol identiteta, kulturni pečat i most među narodima. Povijest svake kuhinje priča je o migracijama, trgovini, osvajačima i gostoprimstvu, a rijetko koja regija svijeta nosi toliko slojeva gastronomske razmjene kao što je to slučaj s našim prostorima. Hrvatska kulinarska baština oblikovana je pod raznim utjecajima, a jedan od najjačih svakako je osmanski. Stoljećima dug suživot, trgovina, vojni pohodi i razmjena običaja ostavili su neizbrisiv trag u jeziku, kulturi, načinu života, ali i – na tanjuru. Brojni turcizmi u našem jeziku, od bureka , baklave i ćevapa do đuveča, ćufta i sarme , svjedoče o dugovječnosti tog nasljeđa i njegovoj prisutnosti u svakodnevnom životu. Turska kuhinja: recepti za sva vremena izuzetno je izdanje koje predstavlja tursku gastronomsku tradiciju na način prilagođen hrvatskom čitatelju. No, ovo nije samo zbirka recepata – ovo je vodič kroz povijest okusa i mirisa koji su oblikovali stoljetne prehrambene navike u Turskoj, ali i daleko izvan njezinih granica. Turska kuhinja, kao nasljednica osmanske gastronomske raskoši, obuhvaća raznolikost utjecaja – od Bliskog istoka do Balkana, od Mediterana do središnje Azije. Istodobno, ona se razvija u skladu sa suvremenim prehrambenim trendovima, nudeći opcije i onima koji iz bilo kojeg razloga – zdravstvenog, etičkog ili osobnog – izbjegavaju određene sastojke. Jedan od najvećih izazova u pripremi ovog izdanja bila je transliteracija i transkripcija turskog gastronomskog nazivlja. Turska jela često nose specifične nazive koji u sebi kriju ne samo kulinarsku tehniku već i povijesni i društveni kontekst. U nekim smo slučajevima odlučili zadržati izvorne nazive, prepoznatljive svakome tko se susreo s tradicionalnom turskom kuhinjom, primjerice kebab, baklava, burek . U drugim smo situacijama prilagodili izraze kako bi čitatelj lakše razumio njihovo značenje pa tako yoğurtlu yemekler postaju jela s jogurtom, ot kavurma pirjano samoniklo bilje, dok şerbet zadržava u hrvatskom jeziku već uvriježeni oblik šerbet. Kroatizirajući određene nazive jela kako bi ih čitatelj lakše zapamtio i razumio, nastojali smo olakšati snalaženje na stranicama knjige, a recepte učiniti jednostavnijim za primjenu. Svjesno smo se odlučili za određenu jezičnu nedosljednost, vodeći računa o tome da knjiga bude praktična i upotrebljiva svima koji je uzmu u ruke. Nadamo se da smo time hrvatskim čitateljima olakšali istraživanje bogate turske gastronomske tradicije i potaknuli ih na kušanje novih jela i upoznavanje novih kulinarskih izazova. Jer ova kuharica nije samo kulturološki dokument već i praktičan vodič kroz okuse Turske. Vjerujemo da će ova knjiga poslužiti i kao inspiracija za kuhanje i kao podsjetnik na dugu povijest međusobnih utjecaja i razmjene između Turske i Hrvatske. Hrana je univerzalni jezik koji povezuje ljude – bilo da je riječ o svečanoj gozbi, obiteljskom okupljanju ili skromnom obroku, u svakom se zalogaju krije priča. Neka Turska kuhinja bude vaš suputnik u istraživanju tih priča i pripovijedanju novih, donoseći dašak orijentalne čarolije na vaš stol. Nermina Husković